Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 494444

Hans Berger (1873.-1941.) - povijest elektroencefalografije.


Tudor, Mario; Tudor, Lorainne; Tudor, Katarina Ivana;
Hans Berger (1873.-1941.) - povijest elektroencefalografije. // Acta medica Croatica, 59 (2005), 307-313 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, stručni)


Naslov
Hans Berger (1873.-1941.) - povijest elektroencefalografije.
(Hans Berger (1873-1941) - The histoy of electroencephalography.)

Autori
Tudor, Mario ; Tudor, Lorainne ; Tudor, Katarina Ivana ;

Izvornik
Acta medica Croatica (1330-0164) 59 (2005); 307-313

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
Elektroencefalografija (EEG); alfa i beta valovi; epilepsija; povijest
(Electoencephalography (EEG); alpha and beta waves; epilepsy; history)

Sažetak
Njemački je psihijatar Hans Berger (1873.- 1941.), postavši predstojnik klinike za psihijatriju i kasnije rektor sveučilišta, ostvario na Sveučilištu u Jeni zavidnu znanstvenu i stručnu karijeru. Utemeljitelj je elektroencefalografije (EEG). Snimanje prvog EEG uspjelo je 6. srpnja 1924. godine. Tome otkriću prethodila su istraživanja Galvanija (biološki elektricitet), Volte (električni članak), Rolanda (prvo električno podraživanje mozga), Fritscha i Hitziga te Ferriera (cerebralna lokalizacija), Catona (prva odvođenja električne struje mozga), Gotscha i Horlseya te Hertza i Faradaya i dr. Bergerova su istraživanja bila dugotrajna i u početku su razočaravala. Tehnološka nerzavijenost mjernih uređaja (galvanometara, pisača) u odnosu na želje eksperimentatora bila su glavni razlog sporog napretka. Berger je otkrio alfa i beta valove. Valove karakteristične za epilepsiju nije se usudio opisati smatrajući ih smetnjama pri odvođenju. Svoj rad objavio je 1929. godine, ali je taj rad ostao nezapažen sve dok ga nije 1934. godine potvrdio E. Adrian. Potom se uporaba EEG-a brzo proširila, osobito preko Atlantika. (Davisovi, Gibbsovi, Lenox, Jasper, Penfield). Otkriće EEG je bilo onodobno epohalno (Berger je dvaput nominiran za Nobelovu nagradu) za neurološko-psihijatrijsku dijagnostiku s obzirom na tadašnje skromne mogućnosti. Politička previranja u Njemačkoj (nacionalsocijalizam, početak 2. svjetskog rata) uvjetovala su Bergerov tjeskobni profesionalni i životni kraj.

Izvorni jezik
Hrvatski



POVEZANOST RADA


Autor s matičnim brojem:
Mario Tudor, (214586)

Časopis indeksira:


  • Scopus
  • MEDLINE


Uključenost u ostale bibliografske baze podataka:


  • neuroscience citation index/Embase/Excerpta medica/Index medicus