hrvatski

Harvey William Cushing (1869.-1939.), utemeljitelj suvremene neurokirurgije

Harvey William Cushing (1869.-1939.) velikan je neurokirurgije iz tzv. generacije učitelja. Odgojio je prvu generaciju američkih i svjetskih neurokirurga (C. Vincenta, utemeljitelja francuske neurokirurgije ; H. Olivecronu (švedska neurokirurgija), a preko njega W. Toennisa (njemačka neurokirurgija) itd. Njegovom je zaslugom neurokirurgija postajala zasebna specijalnost. Uveo je srebrne kopče, a nešto kasnije (zajedno s Boviejem) i monopolarnu visokofrekventnu električnu struju za rutinsku hemostazu i time smanjio operacijsku smrtnost sa 90% na oko 8%. Opisao je hormonski aktivni, bazofilni adenom hipofize koji dovodi do kliničkog sindroma koji se dandanas po njemu zove Cushingova bolest (biokemijski je hiperkortizolemija dokazana tek 30 godina kasnije!). Ustanovio je da pri porastu unutarlubanjskog tlaka dolazi do trijasa: bradikardija, arterijska hipertenzija i smetnje disanja (Cheyne-Stokesovo disanje) - Cushingov trijas. Zanimala ga je i povijest medicine (dobio je Pulitzerovu nagradu za biografiju o Osleru). Uveo je protokol za narkozu s mjerenjem pulsa, tjelesne temperature, frekvencije disanja i kasnije krvnog tlaka. Prvi je u Americi uporabio rentgenske zrake u dijagnostičke svrhe u neurologiji. Zajedno s Baileyem načinio je prvu klasifikaciju glioma, a s Eisenhardtovom klasifikaciju meningeoma. Temeljem iskustva iz 1. svjetskog rata proveo je klasifikaciju (ratnih) ozljeda mozga.

povijest neurokirurgije; Cushingov trijas; Cushingov sindrom; srebrne kopče; elektrokoagulacija; klasifikacija tumora mozga

nije evidentirano