hrvatski

1150. obljetnica darovnice kneza Trpimira

Povodom 1150. obljetnice izdavanja Trpimirove darovnice koja se obilježava na temelju njezina tradicionalnog datiranja 852. godinom koje je predložio F. Rački, autorica rekapitulira različita historiografska mišljenja o pitanjima koja se tiču ovog najstarijeg diplomatičkog dokumenta kod Hrvata iznesena tijekom vremena. Trpimirova je darovnica krsni list hrvatske države. Izdao ju je prvi samostalni hrvatski vladar Trpimir koji se u njoj titulira knezom Hrvata (dux Chroatorum). Zbog činjenice da je do nas došla u više kasnih prijepisa, a ne i u izvorniku, izazivala je polemičke rasprave o vjerodostojnosti. Autorica smatra da je predložak za sadašnji oblik Trpimirove darovnice isprava koja je kasnije „dorađena“ i „obogaćena“ rezultatima sudovanja na placitu. Osnovne diplomatičke formule, odnosno vjerodostojnu jezgru te isprave činili bi dijelovi protokola (invokacija, intitulacija i datacija), zatim arenga, pa dijelovi naracije s dispozicijom. Takve dokumente nazivamo diplomatičkom terminologijom iskrivljeni izvornik (acta depravata) u čiju su vjerodostojnu jezgru i to možda čak u više navrata interpolirani razni dijelovi drugih pravnih radnji (acta interpolata). Također temeljem iznesenih stavova L. Margetića, ali uz manju vlastitu korekciju autorica se opredjeljuje i predlaže 4. ožujka 841. godine kao datum izdavanja isprave.

Trpimir; darovnica; vjerodostojnost; Hrvatska; srednji vijek

Znanstveni skup Hrvatskog arheološkog društva "100 godina Arheološkog muzeja Istre u Puli - Novija istraživanja u Hrvatskoj", Pula, 8.-12. listopada 2002.