Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 493829

Sarnienska dijeceza (Sarniensis Ecclesia)


Škegro, Ante
Sarnienska dijeceza (Sarniensis Ecclesia) // Starohrvatska prosvjeta, 37 (2010), 247-263 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)


Naslov
Sarnienska dijeceza (Sarniensis Ecclesia)
(The Diocese of Sarniensis (Sarniensis Ecclesia))

Autori
Škegro, Ante

Izvornik
Starohrvatska prosvjeta (0351-4536) 37 (2010); 247-263

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Rimska provincija Dalmacija; Sarnienska dijeceza (Sarniensis ecclesia); prezbiter Vital (Vitalis presbyter); Senijska biskupija (Ecclesia Seniensis); Krčka biskupija (Dioecesis Veglensis)
(The Roman Province of Dalmatia; The Diocese of Sarniensis (Sarniensis ecclesia); priest Vitalis (Vitalis presbyter); The Diocese of Senia (Ecclesia Seniensis); The Diocese of Krk (Dioecesis Veglensis))

Sažetak
Sarnienska dijeceza (Sarniensis ecclesia) je poznata samo po svećeniku Vitalu (Vitalis presbyter), posljednjem potpisniku akata metropolitanskog sabora održanog 15. srpnja 530. g. u Saloni pod predsjedanjem salonitanskog nadbiskupa Honorija II. (528.-547.). U spisu poznatom pod imenom „Historia Salonitana Maior“, čiji se najstariji rukopis – onaj iz Kongregacije za širenje vjere (Congregatio de propaganda Fide) – pripisuje kulturnom krugu krbavsko-modruškog biskupa Šimuna Kožičića Benje (1460.-1536.), zabilježena je u spomenutoj formi. Zapravo se radi o Senijskoj biskupiji (Seniensis ecclesia), čiji je apelativ zabilježen diftongom ae (Saeniensis), koji je prepisivanjem tijekom srednjeg vijeka preoblikovan u vrlo sličnu kurzivnu slovnu kombinaciju ar. Na taj je način nastao novi crkveni subjekt - Sarnienska dijeceza te prekinuta Vitalova veza s njegovom stvarnom biskupijom. Sarnienskom biskupijom usputno se pozabavilo nekoliko autora, koji su je dovodili u vezu s putnom postajom Sarute s magistralne ceste Salona – Servitium ucrtanom na „Tabuli Peutingeriani“, odnosno postajom Sarnade s magistralne ceste Sirmium – Salona ubilježenom na Antoninovom „Itineraru“. Ova se postaja, kao i središte Vitalove dijeceze, locira u Donju Pecku kod Mrkonjić Grada u Zapadnoj Bosni, iako u tom mjestu nema tragova nikakvog ranokršćanskog sakralnog objekta. Osim Vitala, nije poznat nijedan drugi sarnienski svećenik niti biskup. Senijska biskupija je postojala i prije i nakon održavanja spomenutog metropolitanskog sabora.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
019-0190610-0591 - Hrvatsko srednjovjekovlje: plemstvo i pučanstvo, vlasti i institucije (Ante Škegro, )

Ustanove
Hrvatski institut za povijest, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Ante Škegro, (206940)