hrvatski

Jesu li čitanke književnosti za osnovnoškolsko obrazovanje u Hrvatskoj rodno osjetljive?

Cilj ovoga rada je problematizirati rodnu (ne)osjetljivost čitanki književnosti u osnovnoškolskom obrazovanju u Hrvatskoj. Pod rodnom osjetljivošću podrazumijevamo rodnu ujednačenost u autorstvu čitanki i tekstova te nestereotipan prikaz likova. U provedenom empirijskom istraživanju korištena je klasična analiza sadržaja, a istraživačkom matricom obuhvaćene su sljedeće varijable: zastupljenost muškaraca i žena kao autora čitanki, tekstova i metodičkih priloga, zastupljenost muških i ženskih likova te stereotipnost njihovih psihosocijalnih osobina, vrijednosnih sustava, profesionalnih i obiteljskih uloga. Analizirane su čitanke književnosti od prvog do osmog razreda. Rezultati su pokazali da su žene u usporedbi s muškarcima znatno podzastupljene u čitankama: muškarci dominiraju u čitankama kao autori tekstova i svih priloga uz tekstove, ali i kao likovi o kojima se govori u tekstovima i njihovim prilozima. Tradicionalni pristup rodnoj problematici u čitankama izražen je u prikazu obiteljskih uloga i bračnog statusa likova kojima se učenicima/ama promovira stereotipna uloga žene kao majke i obitelj s djecom kao poželjni obrazac bračnog života u odrasloj dobi. Iako su u tekstovima muškim i ženskim likovima dodijeljene i stereotipne osobine, vrijednosti i profesionalne uloge, mogu se zamijetiti i primjeri rodno nestereotipnih prikaza likova koji mogu doprinositi rodnom senzibiliziranju nastavnog procesa.

rodni stereotipi; rodna osjetljivost čitanki; analiza sadržaja

nije evidentirano