Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 492772

Hidrogeološka istraživanja vodoopskrbnih zdenaca na krškom izvoru rijeke Čikole


Terzić, Josip; Frangen, Tihomir
Hidrogeološka istraživanja vodoopskrbnih zdenaca na krškom izvoru rijeke Čikole // Prvi hrvatski speleološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem. Sažeci radova. / Garašić, Mladen ; Kovačević, Meho Saša (ur.).
Zagreb: Hrvatski speleološki savez, 2010. str. 71-72 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)


Naslov
Hidrogeološka istraživanja vodoopskrbnih zdenaca na krškom izvoru rijeke Čikole
(Hydrogeological researches of the extraction wells on the karst spring of the Čikola River)

Autori
Terzić, Josip ; Frangen, Tihomir

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Prvi hrvatski speleološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem. Sažeci radova. / Garašić, Mladen ; Kovačević, Meho Saša - Zagreb : Hrvatski speleološki savez, 2010, 71-72

ISBN
978-953-56438-0-7

Skup
Prvi hrvatski speleološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Poreč, Hrvatska, 24-27.11.2010

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Krš; hidrogeologija; pokusno crpljenje; Hrvatska
(Karst; hydrogeology; pumping test; Croatia)

Sažetak
Izvor krške rijeke Čikole nalazi se uz sjeveroistočni rub krškog Petrovog polja u sjevernoj Dalmaciji, blizu Drniša. Morfološki i prema režimu istjecanja, ovaj je izvor izrazito krških značajki – glavno je mjesto izviranja smješteno u špilji, a cijelo izvorište sastoji se od oko 100 m široke zone u kojoj se nalazi veći broj otvorenih pukotina i sufozijskih udubljenja. Izvor u vrijeme niskih razina podzemnih voda (RPV) presušuje, a pri višima iz njega izvire cijela rijeka Čikola (na samom izvoru ponekad istječe više m3/s). Slijev ovog izvora smješten je u planini Svilaji, tipičnom terenu krških Dinarida koji je u najvećoj mjeri izgrađen od okršenih vapnenaca i breča s proslojcima dolomita donjo i gornjokredne starosti, a manjim dijelom od litološki heterogenih naslaga gornje jure (Ivanović et al., 1977). U neposrednom zaleđu špilje/izvora Čikole smješteno je vodocrpilište koje se koristi za vodoopskrbu grada Drniša i okolice. U crpnoj stanici se nalaze četiri bušena zdenca promjera 750 mm. Zdenci su izbušeni nakon podrobnih speleoloških istraživanja (BEŠENIĆ et al., 1986) i uspješno su zahvatili podzemnu vodu. Špilja je tada i geodetski snimljena. Kao najvažnija kota u ovim mjerenjima određena je kota 278 m n.m. na kojoj se voda pojavljuje na ulazu u špilju. Ovaj je izvor u više navrata bio podvrgnut hidrogeološkim istraživanjima, no praktično svi prethodni pokušaji nisu izvedeni u potpunosti u skladu s planovima (ŠARIN, 1983 i 1988 ; TERZIĆ et al., 2010), te je određivanje stvarnog kapaciteta ostalo u području procjene. Instalirani kapaciteti crpki u vodocrpilištu su nominalno oko 240 L/s, dok je to u praksi maksimalno 180 L/s jer je jedna crpka uvijek izvan pogona. Ipak, niti s ovakvom količinom nije se crpilo dugo bez prekida, pa je odlučeno da se takav pokus obavi u vrijeme niskih RPV na kraju sušnog razdoblja. Stoga je u listopadu 2009., nakon što se RPV u zdencima gotovo dva mjeseca nije dizala iznad 270 m n.m., započelo pokusno crpljenje maksimalnim kapacitetom triju vodovodnih crpki (TERZIĆ et al., 2010). Višak iscrpljene vode ispuštan je oko 1200 m daleko od izvora Čikole kako bi se izbjegla recirkulacija vode – poteškoća iz prethodnih crpljenja (ŠARIN, 1983). RPV je mjerena kontinuirano i automatski sondom, a postavljen je i automatski mjerač mutnoće (Fluorometar GGUN-FL). Povremeno su uzimani uzorci vode za hidrokemijske analize. Međutim, niti ovo crpljenje nije obavljeno kako je planirano. Dva dana nakon početka crpljenja u slijevu je počela padati jaka kiša na koju je izvor brzo reagirao i razna podzemne vode počela se ubrzano podizati. Nastavak crpljenja ubrzo je postao besmislen i pokus je prekinut. Već 2010. ovaj je pokus ponovljen, no ovaj je put obavljeno cjelokupno trajanje crpljenja – devet dana – u povoljnim hidrološkim okolnostima. Ipak, niti pri ovom pokusu nije došlo do ustaljenja RPV. U dvodnevnom pokusnom crpljenju ukupno postignuto sniženje na zdencima iznosilo je oko 2 m, a nakon jakih kiša došlo je do naglog porasta RPV koje je poništilo sve učinke crpljenja i voda se podigla više od 20 m od one koja je bila prije crpljenja. U znatno povoljnijim okolnostima obavljeno je devetodnevno crpljenje, u jesen 2010., kada za vrijeme crpljenja nije bilo prekomjernih oborina i crpljenje s količinom 180-160 L/s je snizilo RPV u zdencima za približno 5 m. Na samome kraju crpljenja opet je došlo do oborina koje su obezvrijedile interpretacijsku vrijednost praćenog povrata RPV. Za vrijeme samog crpljenja, iako je trajalo devet dana u kontinuitetu, nije došlo do ustaljenja RPV, a od drugog dana pa sve do kraja crpljenja trend pada razine bio je gotovo linearan.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
181-1811096-3165 - Osnovna hidrogeološka karta Republike Hrvatske (Željka Brkić, )

Ustanove
Hrvatski geološki institut