hrvatski

Odraz fenomena "Bosanske doline piramida" u usmenoknjiževnom žanru vica

Otkako je 21. listopada 2005. godine u sarajevskom hotelu Holiday Inn na svjetskoj konferenciji za tisak zaljubljenik i amaterski istraživač arheoloških lokacija piramidalnih građevina Srednje i Južne Amerike i autor nekoliko knjiga na temu alternativne povijesti, formalnim obrazovanjem ekonomist, Semir Osmanagić sa svojim timom službeno obznanio pronalazak prvih piramida u Europi, vijest je obišla svijet i izazvala veliku pozornost. Popratile su je, što vijestima što reportažama, najgledanije i najuglednije svjetske i europske televizijske kuće, od CNN-a, ABC-a, CBS-a, ZDF-a preko BBC-a do HTV-a, te tiskovine i njihove web stranice (primjerice National Geographic, Washington Post, Boston Globe). Već sama po sebi nesumnjivo intrigantna teza o postojanju civilizacije izvan svake postojeće službene historiografske kronologije ljudske povijesti, čije bi piramidalne građevine enormnih proporcija u Visokom u Bosni bile tragovi, osim logično znanstvenih prijepora pokrenula je na lokalnoj razini i niz procesa koji su urodili i (za tako kratko vrijeme od godine dana) bogatom kulturnom fenomenologijom. Na temelju materijala prikupljenih na internetskim stranicama te tijekom boravka u Visokom od 30. srpnja do 7. kolovoza 2006. godine u tekstu se prikazuje tek manji, onaj nematerijalni, usmenoknjiževni dio te produkcije. Pristup temi je fenomenološki: promatra se jedna osebujna kulturna pojava koja u svome potencijalu ima kulturnoantropološke odnosno etnološke aspekte. Ona (tj. njezini inicijatori), dakako, pretendira i na puno šire civilizacijske i historiografske diskusije, no pri trenutnom stanju arheoloških artefakata u “Bosanskoj dolini piramida”, takva vrsta analiza nema predmetnoga uporišta (ukoliko se, naravno, ne dokaže da bi sama brda o kojima je riječ, oblikovana ljudskom rukom u piramidalni oblik bila takvi artefakti). No prilično bogata kulturna kumulacija koja je nastala kao posljedica Osmanagićevih teza i radova na navedenim brdima izvedenih tijekom 2006. godine čini priču o “Bosanskoj dolini piramida” istraživački relevantnom. S obzirom na to da etnolozima na ovim prostorima zbog ukorijenjene paradigmatske orijentiranosti na pučku kulturu u parametrima davnije prošlosti i kontinuiteta tradicije često izmiču njezina pulsiranja u sadašnjosti, ovaj je rad tek impuls za praćenjem “terena”, onog u Visokom kao i pratećeg u virtualnoj sferi, u trenutku njegova nastanka.

Bosna; Visoko; piramide; prethistorija; alternativna povijest; usmena književnost; vic; pjesme; mit; sveta geografija; kulturni turizam; suveniri

nije evidentirano