Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 492466

Međunarodna zajednica i reintegracija Hrvatskog Podunavlja: realpolitika i multietnički odnosi


Bing, Albert
Međunarodna zajednica i reintegracija Hrvatskog Podunavlja: realpolitika i multietnički odnosi // Mirna reintegracija Hrvatskog Podunavlja: Znanstveni, empirijski i iskustveni uvidi / Živić, Dražen ; Cvikić, Sanja (ur.).
Zagreb - Vukovar: Institut društvenih tnanosti Ivo Pilar, 2010. str. 83-115


CROSBI ID: 492466 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca

Naslov
Međunarodna zajednica i reintegracija Hrvatskog Podunavlja: realpolitika i multietnički odnosi
(International Community and Reintegration of the Croatian Danube Region: Real-Politics and Multhietnic Relations)

Autori
Bing, Albert

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Mirna reintegracija Hrvatskog Podunavlja: Znanstveni, empirijski i iskustveni uvidi

Urednik/ci
Živić, Dražen ; Cvikić, Sanja

Izdavač
Institut društvenih tnanosti Ivo Pilar

Grad
Zagreb - Vukovar

Godina
2010

Raspon stranica
83-115

ISBN
978-953-6666-67-6

Ključne riječi
Domovinski rat, Hrvatsko Podunavlje, mirna reintegracija, multietnički odnosi, real-politika, SAD, međunarodna zajednica
(Homeland War, Croatian Danube Region, Peaceful Reintegration, Multiehnic Relationship, Real-Politics, USA, International Community)

Sažetak
Rad razlaže i analizira pojedine aspekte odnosa Hrvatske i međunarodne zajednice koji su rezultirali reintegracijom hrvatskog Podunavlja. U prvom planu je korelacija procesa mirne reintegracije i utvrđivanja položaja Hrvatske (1996.-2008.) u kontekstu međunarodne politike - pozicioniranja hrvatske države u regiji i međunarodnoj zajednici. Nakon uspješno provedenih vojnoredarstvenih akcija „Bljesak“ (svibanj 1995.) i „Oluja“ (kolovoz 1995.) hrvatsko Podunavlje ostalo je jedinim dijelom teritorija koji nije bio pod upravom hrvatskih vlasti. Iako nitko u međunarodnoj zajednici nije dovodio u pitanje njegov status integralnog dijela Hrvatske, reintegracija hrvatskog Podunavlja predstavljala je iznimno složen problem s kojim su se suočili međunarodni mirovni posrednici. Uključivanje hrvatskog Podunavlja u ustavnopravni poredak RH bilo je conditio sine qua non hrvatskog sudjelovanja na Daytonskoj mirovnoj konferenciji 1995. godine, a Erdutski sporazum o mirnoj reintegraciji (studeni 1995.) postao je bitnom sastavnicom mirovnog procesa i stabilizacije regije u cjelini. Najznačajniju ulogu u postizanju sporazuma o mirnoj reintegraciji te političkom nadzoru nad implementacijom samog sporazuma imale su Sjedinjene Američke Države. Iz perspektive četverogodišnjih ratova u Hrvatskoj i BiH američko inzistiranje na mirnom raspletu problema reintegracije hrvatskog Podunavlja krajem 1995. godine - usvajanju demokratskih standarda i obnovi multietničkog društva kao alternativi etnički motiviranim sukobima - bilo je u opreci s realpolitičkim kompromisima na kojima se u osnovi temeljila mirovna strategija dotadašnjih mirovnih posrednika (David Owen, Cyrus Vance, Thorvald Stoltenberg). Proces mirne reintegracije pokazao se iznimnim poduhvatom koji nije bio lišen suočavanja sa složenim problemima, prije svega u pitanjima poništavanja rezultata prisilnih migracija i uspostavi narušenih odnosa između hrvatske i srpske populacije, u čemu je najvažniju ulogu u početnoj fazi reintegracije imala američka diplomacija. U tom smislu mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja pokazala se kao svojevrstan povijesni „zaključak“ divergentnih društvenih procesa prve polovice devedesetih godina – nacionalne (etničke) homogenizacije i usvajanja demokratskih stečevina civilnog društva. Postdaytonsko razdoblje u cjelini svjedoči kako je upravo pitanje sposobnosti pojedinih država nastalih raspadom Jugoslavije u usvajanju demokratskih standarda (na kojima je posebice inzistirala američka administracija) bilo važnom razdjelnicom njihova međunarodnog pozicioniranja, prije svega u okretanju socijalnim i ekonomskim reformama te hvatanju priključaka aktualnim međunarodnim procesima. U tom smislu mirna reintegracija i obnova multietničkog društva u hrvatskom Podunavlja bila je testom zrelosti hrvatske politike, a za SAD i međunarodnu zajednicu važna poluga stabilizacije regije i korak naprijed u traženju rješenja za ostale neuralgične točke u regiji.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
019-0190609-0586 - Republika Hrvatska i Domovinski rat (1991.-1995.-2000.) (Davor Marijan, )

Ustanove
Hrvatski institut za povijest, Zagreb

Profili:

Avatar Url Albert Bing (autor)

Citiraj ovu publikaciju

Bing, Albert
Međunarodna zajednica i reintegracija Hrvatskog Podunavlja: realpolitika i multietnički odnosi // Mirna reintegracija Hrvatskog Podunavlja: Znanstveni, empirijski i iskustveni uvidi / Živić, Dražen ; Cvikić, Sanja (ur.).
Zagreb - Vukovar: Institut društvenih tnanosti Ivo Pilar, 2010. str. 83-115
Bing, A. (2010) Međunarodna zajednica i reintegracija Hrvatskog Podunavlja: realpolitika i multietnički odnosi. U: Živić, D. & Cvikić, S. (ur.) Mirna reintegracija Hrvatskog Podunavlja: Znanstveni, empirijski i iskustveni uvidi. Zagreb - Vukovar, Institut društvenih tnanosti Ivo Pilar, str. 83-115.
@inbook{inbook, author = {Bing, A.}, year = {2010}, pages = {83-115}, keywords = {Homeland War, Croatian Danube Region, Peaceful Reintegration, Multiehnic Relationship, Real-Politics, USA, International Community}, isbn = {978-953-6666-67-6}, title = {International Community and Reintegration of the Croatian Danube Region: Real-Politics and Multhietnic Relations}, keyword = {Homeland War, Croatian Danube Region, Peaceful Reintegration, Multiehnic Relationship, Real-Politics, USA, International Community}, publisher = {Institut dru\v{s}tvenih tnanosti Ivo Pilar}, publisherplace = {Zagreb - Vukovar} }