hrvatski

Ribarstvena osnova pilagičnog ribolova otoka Hvara

U radu se daje prikaz rezultata istaživanja srdele, Sardina pilchardus (WALB.), brgljuna, Engraulis encrasicolus (L.) i skuše, Scomber scombrus (L.) . Krupna se pelagička riba rijetko pojavljuje u ovom području. Analiza lovina glede broja kralježaka ukazuje na jedinstvenost njihovih populacija u ovom području, a dužinski im sastav lovina sa sjevernih i južnih ribolovnih područja ukazuju na rasprostranjenost ribe manjih dužina u sjevenom području gdje su i dubine manje. Na južnim lovištima većih dubina su zastupljeniji veći primjerci srdele i brgljuna. Ulovi srdele, brgljuna i skuše u području hvarskog akvatorija ima sezonsko obilježje; najobilnije se lovine ostvaruju tijekom toplijeg dijela godine. Lovine svih navedenih vrsta su najbogatije od svibnja do rujna, s najvećim ulovima srdele i brgljuna u kolovozu, a skuše u lipnju. Primjećena je sinhroniziranost između najizrazitijeg porasta zooplanktonske biomase u razdoblju od veljače do rujna (Copepoda), odnosno od ožujka do rujna (Decapoda) i maksimalnih količina lovina svih istraživanih vrsta sitne plave ribe s vremenskim pomakom od dva mjeseca. Ukoliko se promatra ulov svih triju vrsta tijekom dvanaestgodišnjeg razdoblja (1982-1993) ostvaren u području hvarskog akvatorija očito je da su najobilnije lovine srdele i brgljuna ostvarene 1989. god. a skuše 1993.

pelagične vrste; Hvar

nije evidentirano