Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Sakralna baština župe sv. Ivana Krstitelja u Novom Čiču (CROSBI ID 167392)

Prilog u časopisu | pregledni rad (znanstveni)

Nestić, Jasmina Sakralna baština župe sv. Ivana Krstitelja u Novom Čiču // Croatica Christiana periodica : časopis Instituta za crkvenu povijest Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilista u Zagrebu, 31 (2007), 59; 105-142

Podaci o odgovornosti

Nestić, Jasmina

hrvatski

Sakralna baština župe sv. Ivana Krstitelja u Novom Čiču

Rad koji se većim dijelom oslanja na one istinski temeljne dokumente kojima pristupa svaki istraživač u proučavanju sakralne umjetnosti određenog lokaliteta – župnu spomenicu i kanonske vizitacije – donosi do sada posve nepoznatu povijest župe Novo Čiče, povijest izgradnje i opremanja njenih dviju sakralnih građevina (župne crkve sv. Ivana Krstitelja i kapele Trpećeg Isusa), opis umjetničkih djela, te prve odrednice njihovih datacija, atribucija i valorizacija. Dobiveni podaci povezuju široki vremenski raspon: od 1334. godine i prvog nam poznatog zapisa o župi kojeg donosi arhiđakon Ivan Gorički u popisu tadašnjih župa Zagrebačke nadbiskupije (u «Statuta capituli Zagrabiensis»), pa sve do zapisa iz župne spomenice koja se vodila od polovine 19.stoljeća pa sve do sedamdesetih godina 20. stoljeća. Posebno su ti zapisi iz župne spomenice (Liber [...] Memorabilium [...] Čićem [...] ab 1844 [...]) svjedočanstvo o aktivnoj i umjetnički osvještenoj zajednici, koja se očituje u stalno prisutnoj želji za što ljepšim opremanjem, ali i obnovom i očuvanjem crkvenog dobra, građevina i umjetnina. Tako se pod patrocinijatom obitelji Erdödy, a poslije i obitelji Thurn i Taxis (od 1871.) oprema kapela Trpećeg Isusa – glavnim oltarom Trpećeg Isusa (1757.), te bočnim oltarima sv. Roka (tip rahmen-retabla) i sv. Josipa – te župna crkva sv. Ivana Krstitelja – bočnim oltarima sv. Antuna i Majke Božje (oko 1897.) i glavni oltarom sv. Ivana Krstitelja (1902.). Potonji se radi po nacrtu majstora Hektora Eckhela, jednog od učitelja zagrebačke obrtne Obrtne škole, koji projektira i kapelu u Novom Čiču (1905.). Istraživanje je otkrilo i pojavu novih imena umjetnika-majstora koji zahtijevaju daljnju obradu. Tako se u župnoj spomenici javlja ime Eduarda Gerischa, za kojeg saznajemo da je bio kustos u «Gemäldegalerie der Akademie der bildenden Künste» u Beču, a koji oko 1886. godine za glavni oltar župne crkve kopira «Krštenje Kristovo» Guida Renija (iz 1622./23., Kunsthistorisches Museum, Beč). S druge strane, određeni dobiveni podaci daju podlogu proširivanju opusa majstora koji su već poznati povijesno- umjetničkoj bibliografiji, kao npr. H. Eckhel, August Posilović, Lovro Sirnik. Ovaj rad istinski je rađen s namjerom boljeg poznavanja sakralne baštine župe Novo Čiče, ali kao takav on je najprije odjek molbe koja se očituje kroz cijelu pisanu povijest župe, molbe za konkretnom konzervatorskom brigom.

Novo Čiče; sakralna umjetnost; župna crkva sv. Ivana Krstitelja; kapela Trpećeg Isusa; Hektor Wilhelm Friedrich Maria von Eckhel; Eduard Gerisch; August Posilović

Rad je objavljen pod autoričinim djevojačkim prezimenom (Jasmina Jergovski).

engleski

Sacral heritage of the parish of St. John the Baptist in Novo Čiče

nije evidentirano

Novo Čiče; sacral art; parish church of John the Baptist; chapel of Suffering Jesus; Hektor Wilhelm Friedrich Maria von Eckhel; Eduard Gerisch; August Posilović

nije evidentirano

Podaci o izdanju

31 (59)

2007.

105-142

objavljeno

0350-7823

Povezanost rada

Povijest umjetnosti