hrvatski

Nove spoznaje o Tarsatičkoj Liburniji (Liburnia Tarsaticensis)

U relativnoj oskudici pisanih izvora vezanih za sjeverni dio područja što su ga u antičko doba nastavali Liburni te arheoloških nalaza koji bi rasvijetlili njegovu kasnoantičku i ranosrednjovjekovnu sudbinu, podaci što ih Peutingerova karta nudi čine se značajnim tragom u kojem se nazire mogući odgovor na pitanja vezana za područje Tarsatičke Liburnije. Kako se simboli kojim je na karti zabilježena urbana topografija Tarsatičke Liburnije valjaju datirati u sam početak 9. stoljeća, karta otvara mogućnost razmatranja o opsegu, značaju i trajnosti ove upravno-administrativne cjeline čije postojanje bilježi i Anonimni Ravenjanin. Pregled značajnih perioda tarsatičke povijesti pak čini očiglednim zbog čega je ona zabilježena na Peutingerovoj karti. Bila je značajno vojno-administrativno središte u drugoj polovini 2. st., pa ponovno između 4. i 6. st., a njen će značaj biti obnovljen u doba franačko-avarskih ratova kada se našla na jednome od pravaca franačkog napredovanja u Panoniju. Unatoč tome što je Peutingerova karta ranosrednjovjekovna preslika kasnoantičkog predloška, prepoznatljiv je kriterij po kojem je Tarsatika bila istaknuta na kasnoantičkom predlošku, kao i razlozi zbog kojih je ovaj dio predloška bio doslovno kopiran oko 800. g. Topografskim pregledom pokazati će se kako, osim što upućuje na kriterij prema kojem su gradovi bili istaknuti na kasnoantičkom predlošku Tabulae, primjer Tarsatike ujedno razjašnjava i osnovni princip prema kojem je karta sastavljena.

Liburnia Tarsaticensis; kasnoantička i ranosrednjovjekovna topografija

nije evidentirano