hrvatski

Prerada voća i povrća

Stanje u proizvodnji, prometu i preradi voća i povrća je, bez dvojbe, jedno od najnesređenijih u cjelokupnom poljoprivredno-prehrambenom sustavu Hrvarske. Ni postojeća službena statistika, niti ostali izvori podataka (udruga “Voće, povrće BAP, d.o.o. Zagreb) ne omogućavaju solidnu (objektivnu) analizu, kako u kvantitativnom, tako u kvalitativnom pogledu, to više jer dobar dio tokova ovih roba nije adekvatno praćen i evidentiran. Nema neophodnih bilanci proizvodnje i potreba, što se odražava u nepoznavanju tržišne situacije, uvoza i izvoza. Usprkos povoljnim klimatskim i agroekološkim uvjetima za proizvodnju velikog broja različitih vrsta voća i povrća, ova je proizvodnja bila u znatnoj mjeri zapostavljena zbog opće politike u agraru, usmjerene pretežno na ratarsku proizvodnju i tzv. društveni sektor. Neki pozitivni trendovi, posebno u voćarstvu zaustavljeni su agresijom na Hrvatsku, tijekom koje su uništeni ili stavljeni izvan korištenja brojni nasadi voćaka, rasadnici i prateći objekti (zgrade, staklenici, hladnjače i sl.). Uz ove objektivne razloge, trenutačnu situaciju otežava naslijeđeni nedostatak infrastrukturnih objekata (hladnjače, sortirnice, pakirnice) i odgovarajućih kapaciteta, nesređeno tržište i vlasnički odnosi, te pomanjkanje smišljene organizacije tokova u tehnološkom lancu od primarne proizvodnje preko različitih stupnjeva obrade do punktova distribucije (plasmana). Znatan dio uroda propada ili se degradira, jer velikim dijelom ne nalazi plasman bilo u svježem stanju ili prerađenom te se u najboljem slučaju koristi za ishranu stoke. Ponuđeno voće i povrće (u pravilu) nije klasirano: u pojedinim slučajevima to čine sami proizvo|ači oslanjajući se na vlastite kriterije vrednovanja. Berba, transport, pranje i konfekcioniranje obavljaju se na neadekvatan način, tako da proizvod dospijeva do potrošača često oštećen ili čak djelomično i nagnjio. Prije ovog rata počelo se malo poboljšavatii stanje posvećivanjem veće pozornosti izgradnji rashladnog prostora i primjeni odgovarajuće tehnologije uskladištenja. U plasmanu voća i povrća vrlo značajna uloga pripada tzv. seljačkoj tržnici (tržnica na malo). Promet povrća i voća putem seljačke tržnice u proteklom razdoblju pokazuje tendenciju rasta (prosječna godišnja stopa oko 2%). Često je seljačka tržnica jedini prometni kanal kojim individualni proizvođač realizira svoje proizvode. Individualni proizvo|ači proizvedene količine povrća i voća realiziraju putem neposrednog prometa zbog velike razlike između cijene osatvarene na tržnici i otkupne cijene po kojoj organizirani prometni lanac preuzima od njih proizvode. Što se tiče pogona za konzerviranje i preradu voća i povrća, situacija u Hrvatskoj ne može se ocijeniti zadovoljavajućom, ni po strukturi proizvoda, ni po kapacitetima, niti po usklađenosti s primarnom poljoprivrednom proizvodnjom (tj. s proizvodnjom sirovina). Od prerađevina voća prevladavaju proizvodi sa šećerom: džemovi, marmelade i sirupi, te u manjoj mjeri kompoti (pretežno na osnovi poluproizvoda, dijelom još uvijek konzerviranih kemijskim sredstvima). Nezadovoljava ni proizvodnja (prirodnih) voćnih sokova i koncentrata. Sve ovo usprkos vrlo razvijenoj tehnološkoj osnovi i velikom iskustvu stručnjaka (s međunarodnim referencama) i do nedavno vrlo jake industrije procesne opreme (“Jedinstvo”- Zagreb). U grupi “voćnih sokova” (i nektara) i sirupa prevladavaju oni od “južnog voća”, zapravo na osnovi uvoznih koncentrata, dok se i ostali sokovi proizvode pretežnim dijelom iz uvezenih sirovina (poluproizvoda) što doista zabrinjava. (To ujedno znači da je primarna prerada, prvenstveno u koncentrate iz vlastitih sirovina, svedena na gotovo beznačajnu mjeru).

voće, povrće, prerada voća i povrća

nije evidentirano