Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 4913

Prerada voća i povrća


Piližota, Vlasta
Prerada voća i povrća // Hrvatska poljoprivreda na raskrižju / Bašić, Ferdo (ur.).
Zagreb: Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva RH, 1997. str. 156-160


Naslov
Prerada voća i povrća
(Processing of fruit and vegetables)

Autori
Piližota, Vlasta

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, stručni

Knjiga
Hrvatska poljoprivreda na raskrižju

Urednik/ci
Bašić, Ferdo

Izdavač
Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva RH

Grad
Zagreb

Godina
1997

Raspon stranica
156-160

ISBN
953-96620-1-1

Ključne riječi
voće, povrće, prerada voća i povrća
(fruit, vegetables, fruit and vegetable processing)

Sažetak
Stanje u proizvodnji, prometu i preradi voća i povrća je, bez dvojbe, jedno od najnesređenijih u cjelokupnom poljoprivredno-prehrambenom sustavu Hrvarske. Ni postojeća službena statistika, niti ostali izvori podataka (udruga “Voće, povrće BAP, d.o.o. Zagreb) ne omogućavaju solidnu (objektivnu) analizu, kako u kvantitativnom, tako u kvalitativnom pogledu, to više jer dobar dio tokova ovih roba nije adekvatno praćen i evidentiran. Nema neophodnih bilanci proizvodnje i potreba, što se odražava u nepoznavanju tržišne situacije, uvoza i izvoza. Usprkos povoljnim klimatskim i agroekološkim uvjetima za proizvodnju velikog broja različitih vrsta voća i povrća, ova je proizvodnja bila u znatnoj mjeri zapostavljena zbog opće politike u agraru, usmjerene pretežno na ratarsku proizvodnju i tzv. društveni sektor. Neki pozitivni trendovi, posebno u voćarstvu zaustavljeni su agresijom na Hrvatsku, tijekom koje su uništeni ili stavljeni izvan korištenja brojni nasadi voćaka, rasadnici i prateći objekti (zgrade, staklenici, hladnjače i sl.). Uz ove objektivne razloge, trenutačnu situaciju otežava naslijeđeni nedostatak infrastrukturnih objekata (hladnjače, sortirnice, pakirnice) i odgovarajućih kapaciteta, nesređeno tržište i vlasnički odnosi, te pomanjkanje smišljene organizacije tokova u tehnološkom lancu od primarne proizvodnje preko različitih stupnjeva obrade do punktova distribucije (plasmana). Znatan dio uroda propada ili se degradira, jer velikim dijelom ne nalazi plasman bilo u svježem stanju ili prerađenom te se u najboljem slučaju koristi za ishranu stoke. Ponuđeno voće i povrće (u pravilu) nije klasirano: u pojedinim slučajevima to čine sami proizvo|ači oslanjajući se na vlastite kriterije vrednovanja. Berba, transport, pranje i konfekcioniranje obavljaju se na neadekvatan način, tako da proizvod dospijeva do potrošača često oštećen ili čak djelomično i nagnjio. Prije ovog rata počelo se malo poboljšavatii stanje posvećivanjem veće pozornosti izgradnji rashladnog prostora i primjeni odgovarajuće tehnologije uskladištenja. U plasmanu voća i povrća vrlo značajna uloga pripada tzv. seljačkoj tržnici (tržnica na malo). Promet povrća i voća putem seljačke tržnice u proteklom razdoblju pokazuje tendenciju rasta (prosječna godišnja stopa oko 2%). Često je seljačka tržnica jedini prometni kanal kojim individualni proizvođač realizira svoje proizvode. Individualni proizvo|ači proizvedene količine povrća i voća realiziraju putem neposrednog prometa zbog velike razlike između cijene osatvarene na tržnici i otkupne cijene po kojoj organizirani prometni lanac preuzima od njih proizvode. Što se tiče pogona za konzerviranje i preradu voća i povrća, situacija u Hrvatskoj ne može se ocijeniti zadovoljavajućom, ni po strukturi proizvoda, ni po kapacitetima, niti po usklađenosti s primarnom poljoprivrednom proizvodnjom (tj. s proizvodnjom sirovina). Od prerađevina voća prevladavaju proizvodi sa šećerom: džemovi, marmelade i sirupi, te u manjoj mjeri kompoti (pretežno na osnovi poluproizvoda, dijelom još uvijek konzerviranih kemijskim sredstvima). Nezadovoljava ni proizvodnja (prirodnih) voćnih sokova i koncentrata. Sve ovo usprkos vrlo razvijenoj tehnološkoj osnovi i velikom iskustvu stručnjaka (s međunarodnim referencama) i do nedavno vrlo jake industrije procesne opreme (“Jedinstvo”- Zagreb). U grupi “voćnih sokova” (i nektara) i sirupa prevladavaju oni od “južnog voća”, zapravo na osnovi uvoznih koncentrata, dok se i ostali sokovi proizvode pretežnim dijelom iz uvezenih sirovina (poluproizvoda) što doista zabrinjava. (To ujedno znači da je primarna prerada, prvenstveno u koncentrate iz vlastitih sirovina, svedena na gotovo beznačajnu mjeru).

Izvorni jezik
Hrvatski



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
113001

Ustanove
Prehrambeno-tehnološki fakultet, Osijek

Profili:

Avatar Url Vlasta Piližota (autor)

Citiraj ovu publikaciju

Piližota, Vlasta
Prerada voća i povrća // Hrvatska poljoprivreda na raskrižju / Bašić, Ferdo (ur.).
Zagreb: Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva RH, 1997. str. 156-160
Piližota, V. (1997) Prerada voća i povrća. U: Bašić, F. (ur.) Hrvatska poljoprivreda na raskrižju. Zagreb, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva RH, str. 156-160.
@inbook{inbook, author = {Pili\v{z}ota, V.}, editor = {Ba\v{s}i\'{c}, F.}, year = {1997}, pages = {156-160}, keywords = {fruit, vegetables, fruit and vegetable processing}, isbn = {953-96620-1-1}, title = {Processing of fruit and vegetables}, keyword = {fruit, vegetables, fruit and vegetable processing}, publisher = {Ministarstvo poljoprivrede i \v{s}umarstva RH}, publisherplace = {Zagreb} }