hrvatski

Trofejna struktura krupne divljači na području istočne Hrvatske

U istočnoj Hrvatskoj, koja obuhvaća pet županija (Osječko-baranjsku, Vukovarsko-srijemsku, Požeško-slavonsku, Virovitičko-podravsku i Brodsko-posavsku) državna lovišta su zastupljena sa 392.549, 46 ha, odnosno 34, 58 % od ukupne površine lovišta, dok su županijska zastupljena s 795.441, 81 ha, odnosno 65, 42 %. U svim županijama dominiraju poljoprivredne površine, dok kod Požeško-slavonske dominiraju šumske. 3. Iako površinski nije najveća, Virovitičko-podravska županija je predala najviše trofeja na nacionalnu izložbu trofeja, održanu 2006. godine u Zagrebu. Ukupno je predala 71 trofej, i to 35 trofeja jelenske divljaci (svi trofeji su kapitalni), 25 trofeja srnjaka (također su svi trofeji kapitalni), te 11 trofeja vepra (također su svi trofeji kapitalni). Gledano po lovnoj jedinici (100 ha) najveći broj trofeja predala je Virovitičko-podravska županija s 0, 017 trofeje/100 ha, slijedi ju Požeško-slavonska s 0, 0101 trofeja/100 ha, zatim Vukovarsko-srijemska s 0, 0081 trofeja/100 ha, nakon nje je Osječko-baranjska s 0, 0042 trofeja/100 ha i na kraju je Brodsko-posavska s 0, 000867 trofeja/100 ha. Ukupno su lovišta istočne Hrvatske predala 0, 0078 trofeja/100 ha lovne površine. Uspoređujući diplomske radove u kojima su obrađivani parametri ocjene trofeja srnjaka (Bach, 2008. ; Šapic, 2008.), ovdje je također ustanovljena vrlo visoka i statistički značajna pozitivna ovisnost između volumena rogovlja i trofejne vrijednosti (r=0, 94 ; p<0, 005). Od 162 ocijenjenih kapitalnih trofeja srnjaka koji su predani na nacionalnu izložbu za 9 je korišten faktor 0, 23 što tada nije bilo u skladu s Pravilnikom o ocjenjivanju trofeja divljaci. Pri ocjenjivanju kapitalnih trofeja ovaj se faktor ne bi smio koristiti. Nije nađena statistički značajna razlika glede elemenata ocjene trofeja i ukupnoj vrijednosti ocijenjenih srnećih trofeja medu spomenutim županijama. Diskriminantnom analizom je utvrđeno kako je nemoguće razlikovati spomenute trofeje s obzirom na županiju iz koje potječu. Klasterskom analizom srnećeg rogovlja dobivena su četiri klastera. Prvu skupinu (klaster 1) cine srnjaci odstrijeljeni na području Vukovarsko-srijemske županije, drugu skupinu (klaster 2) srnjaci s područja Brodsko-posavske, treći klaster s područja Osječko-baranjske, a četvrti s područja Požeško-slavonske i Virovitičko-podravske županije. Kao kriterij za formiranje klastera poslužili masa, volumen i trofejna vrijednost rogovlja. Međutim, za podrobnije analize eventualnih subpopulacija potrebno je načiniti analizu DNK.

lovački trofej; istočna hrvatska; diskriminantna analiza; rogovlje srnjaka

nije evidentirano