hrvatski

Obnova i podizanje šuma na kršu s posebnim osvrtom na crniku i medunac

Zemljopisni položaj Hrvatske kao i specifičnost njenog reljefa formirali su na malom prostoru, kao rijetko gdje u Europi, iznimno bogatu šumsku biljnosociološku raznolikost prostora. Preko trećine te površine -38% zauzima krš, kojeg nalazimo u svim njegovim raznolikim formama od potpuno golog do solidno zelenog. U daljnjoj prošlosti taj je prostor posljedica nepromišljene čovjekove gospodarske aktivnosti prema prirodi, ali se isto tako mogu uočiti i čovjekovi pozitivni pomaci u odnosu na svoj okoliš u običajima, statutima, zakonima itd. A sve vezano za ozeljenjavanje tog krša. Šumsko sjemenarstvo i rasadničarstvo na kršu ima dugu tradiciju, a materijalne dokaze toga možemo još vidjeti u podignutim kulturama četinjača s kraja XIX i početka XX stoljeća pa sve do današnjih dana. Osim toga imamo već od 1949. g. prve pravne akte iz šumskog sjemenarstva, deset godina poslije priznate sjemenske sastojine 15 vrsta četinjača i 3 vrste listača. Na žalost četrdesetak godina kasnije stanje nije išlo na bolje, već imamo goru situaciju jer imamo 11 vrsta četinjača i 1 vrstu listača. Iz taksacijskih parametara za područje krša Dalmacije može se uočiti da se radi o degradiranim stadijima šuma crnike i listopadnih vrsta submediterana - medunca, crnog jasena i graba te bjelograbića, i uočava se nesrazmjer dobnih razreda s dalekosežnim negativnim gospodarskim posljedicama. U gospodarenju priznatim sjemenskim sastojinama uočljiv je izostanak primjene rajonizacije za pojedine vrste drveća, kao i neprovedene selektivne - namjenske prorede (uklanjanje negativnih fenotipova) i nikakva zaštita sastojina tijekom dozrijevanja sjemena. Ovo sve skupa upućuje na činjenicu da priznate sjemenske sastojine crnike i medunca ne mogu ni blizu udovoljiti složenoj problematici alimentiranja sjemenom godišnjih potreba, jednostavne i obvezne proširene biološke reprodukcije šuma na kršu.

obnova šuma; podizanje šuma; krš; hrast crnika; hrast medunac

nije evidentirano