hrvatski

Prerada poljoprivrednih proizvoda

Hrvatska je, opredjeljujući se za tržišno gospodarstvo i privatno poduzetništvo u proizvodnji hrane, prinuđena uložiti pojačane napore u tehnološkom razvoju (ukjlučujući i obnovu ratom uništenih i oštećenih proizvodnih kapaciteta) kako bi svoju proizvodnju prilagodila europskim normama sadržanim u ISO i EN - propisima i time stvorila preduvjete za uključivanje u europsko i svjetsko tržište. Dugi niz godina zaokupljeni proizvodnjom osnovnih živežnih namirnica, prvenstveno onih iz ratarske proizvodnje, čemu je u velikoj mjeri pogodovala vlasnička i tehnološka struktura poljoprivrednih subjekata (u prvom redu velikih poljoprivrednih kombinata) proizašla iz socijalističkog svjetonazora, zanemareni su pojedini segmenti poljoprivredne proizvodnje i, dakako, odgovarajuća prerada karakteristična za razvijeno društvo. Prerada poljoprivrednih proizvoda ima veliko značenje za ukupnu učinkovitost poljoprivredne proizvodnje, za što veću valorizaciju tih proizvoda, za snabdijevanje pučanstva kvalitetnom i jeftinom hranom te za izvoz specifičnih prehrambenih proizvoda. Da bi se to postiglo mora se djelovati kakvoćom po sve strožim normama, te cijenom, tj. racionalnom proizvodnjom i distribucijskom tehnologijom. Sukladno s time prehrambena industrija i poljoprivredno - prera|ivački sektor moraju slijediti trendove prisutne u Europi u pogledu asortimana, tehnologije i procesno - tehnoloških rješenja. Traži se sve više visokovrijedna hrana (npr. “bio” - ili “eko” -hrana) u širokom rasponu organoleptičkih i prehrambenih svojstava, uključujući i etničke i regionalne specifičnosti, što je od posebnog značenja za Hrvatsku. Između brojnih procesnih rješenja koja su danas prisutna u svijetu Hrvatska mora preuzeti i primijeniti ona koja odgovaraju strukturi njezine poljoprivredne proizvodnje i za koja ima komparativne prednosti. To su među ostalim visoka učinkovitost u tzv. velikoj ili bazičnoj industriji, fizikalni i “blagi” postupci (postupci “minimalnog procesiranja”) u konzervnoj i industriji pripremljene i polupripremljene hrane. Sukladno tome, uvažavanjem specifičnih mogućnosti koje nam pružaju geografski položaj i agroekološki uvjeti, trebat će poticati razvoj proizvoda s regionalnim obilježjima (poput autohtonih sireva, kulena i sl.) njihovu standardizaciju i komercijalizaciju uz odgovarajući marketing, pri čemu treba u većoj mjeri iskoristiti mogućnosti koje pružaju turizam i (privatno) poduzetništvo u proizvodnji hrane. Srednji i mali pogoni trebali bi doprinijeti dopuni postojećeg asortimana i uvođenju novih prehrambenih i biotehnoloških proizvoda na suvremenim tehnološkim i gospodarskim osnovama. Pri tome će trebati usvajati nova procesno - aparaturna rješenja koja osiguravaju i visoke sanitarno - higijenske standarde u proizvodnji i zaštiti okoliša.

prerada poljoprivrednih proizvoda, visokovrijedna hrana, proizvodi sa regionalnim obilježjima

nije evidentirano