Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Antropološka analiza osteološkog materijala kasnosrednjovjekovnog nalazišta Kamen most – kaldrma//Znanstveni skup „Stjepan Gunjača i Hrvatska srednjovjekovna arheološko povijesna baština“ 2009. (CROSBI ID 568407)

Prilog sa skupa u zborniku | izvorni znanstveni rad | domaća recenzija

Anđelinović, Šimun ; Drnasin, Željana ; Anterić, Ivana ; Škorić, Ela ; Bečić, Kristijan Antropološka analiza osteološkog materijala kasnosrednjovjekovnog nalazišta Kamen most – kaldrma//Znanstveni skup „Stjepan Gunjača i Hrvatska srednjovjekovna arheološko povijesna baština“ 2009. // Zbornik radova sa Znanstveni skup Stjepan Gunjača i hrvatska srednjovjekovna povijesno-arheološka baština u povodu 100. obljetnice rođenja akademika Stjepama Gunjače / Šeparović, Tomislav ; Uroda, Nikolina (ur.). Split: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske ; Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, 2010. str. 451-462

Podaci o odgovornosti

Anđelinović, Šimun ; Drnasin, Željana ; Anterić, Ivana ; Škorić, Ela ; Bečić, Kristijan

hrvatski

Antropološka analiza osteološkog materijala kasnosrednjovjekovnog nalazišta Kamen most – kaldrma//Znanstveni skup „Stjepan Gunjača i Hrvatska srednjovjekovna arheološko povijesna baština“ 2009.

Cilj rada je potkrijepiti rezultate arheoloških istraživanja antropološkom analizom, te dobiti uvid u način života srednjovjekovne populacije južne Hrvatske. Tako je ovaj rad proizašao iz suradnje Kliničkog zavoda za patologiju, sudsku medicinu i citologiju s Muzejom hrvatskih arheoloških spomenika. Na lokalitetu Kamenmost- Kaldrma datiranom u kasno14. odnosno početak 15. stoljeća istraženo je 25 grobova, s ukupno 35 osoba, od kojih je 16 muškaraca, 13 žena, te dvoje djece. Za četiri osobe, zbog loše očuvanosti, nije bilo moguće odrediti spol, ni dob, stoga nisu uvrštene u ovo istraživanje. Prosječna doživljena starost muškaraca procijenjena je na 42, 2 godine, a žena na 43, 2 godine. Učestalost i distribucija karijesa upućuju na nešto kvalitetniju prehranu u južnoj Hrvatskoj. Učestalost cribre orbitalie, kao pokazatelja stresa kojem je populacija bila izložena, kao i osteoartritisa i Schmorlovih defekata ukazuje na veću količinu stresa. Učestalost periostitisa je veća od očekivane, te ga se može pripisati bolestima pronađenim na koštanim ostatcima (lepri, sifilisu), kao i stresom induciranom periostitisu uslijed specifičnih aktivnosti (primjerice jahanja). Također su kod jednog muškarca uočeni osteološki znakovi rahitisa. Sedam muškaraca ima vidljive traumatske promjene, a kod žena nije zabilježena nijedna traumatska promjena. Ovi podaci upućuju da su muškarci obavljali opasnije poslove, i obzirom na broj kranijalnih trauma, sudjelovali u sukobima, bilo unutar, bilo izvan zajednice. Za potpunu obradu osteološkog materijala poželjno je napraviti i druge analize da bi se interdisciplinarnim pristupom dobili što potpuniji podaci.

Kasni srednji vijek; antropološka analiza; bolesti koštanog sustava; dentalna oboljenja; promjene na zdjelici

nije evidentirano

engleski

Antropological analysis of osteological material from late medieval location Kamen most - kaldrma//Znanstveni skup „Stjepan Gunjača i Hrvatska srednjovjekovna arheološko povijesna baština“ 2009.

nije evidentirano

late medieval; anthropological analysis; bone pathology; dental pathology; pelvis changes

nije evidentirano

Podaci o prilogu

451-462.

2010.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Zbornik radova sa Znanstveni skup Stjepan Gunjača i hrvatska srednjovjekovna povijesno-arheološka baština u povodu 100. obljetnice rođenja akademika Stjepama Gunjače

Šeparović, Tomislav ; Uroda, Nikolina

Split: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske ; Muzej hrvatskih arheoloških spomenika

9789536803262

Podaci o skupu

Nepoznat skup

predavanje

29.02.1904-29.02.2096

Povezanost rada

Temeljne medicinske znanosti, Arheologija, Etnologija i antropologija