hrvatski

Četrdeset godina šumskog sjemenarstva u Hrvatskoj

Prije tridesetšest godina izdana je publikacija Sjemenske baze četinjača i listača u SR Hrvatskoj, koju je tiskalo Poslovno udruženje šumsko privrednih organizacija. U relacijama šumske proizvodnje to je kratko razdoblje dok je to gotovo ljudski radni vijek. U tom razdoblju šumsko sjemenarstvo u našoj Republici prolazi kroz nekoliko različitih etapa: - prva od njih značajna je po velikom broju gospodarskih sastojina autohtonih i alohtonih vrsta drveća predloženih za bonitiranje, tj. za buduće priznate sjemenske sastojine; - u drugoj su svi poslovi vezani uz izdvajanja sjemenskih sastojina propali radi izostanka potrebne prateće zakonske regulative; treća etapa (od 1975. godine) bila je značajna po dobro pripremljenim planovima i njihovom dosljednom provođenju, te dobroj zakonskoj podlozi (Zakon o šumskom sjemenu i šumskom sadnom materijalu N.N. 1/1974). Osim gore navedenog, u tom su se razdoblju dogodile i značajne promjene u ekosustavima naših ekonomski značajnih vrsta šumskog drveća kao običnoj jeli, hrastovima lužnjaku i kitnjaku, poljskom jasenu, te nekim vrstama borova u mediteranskom području. Sve su te promjene negativno utjecale na količinu plodonošenja. Iz naprijed navedenih razloga, pregled priznatih sjemenskih sastojina iz 1963. godine potpuno je zastario. Stoga smo pristupili izdvajanju drugog dopunjenog izdanja gdje će se na jednom mjestu maći najvažniji relevantni podaci o priznatim sjemenskim sastojinama, te kratke upute vezane uz poslove u šumskom sjemenarstvu. Upute se odnose na izbor i bonitiranje priznatih sjemenskih sastojina i gospodarenje u njima te na doradu, čuvanje i uporabu šumskog sjemena.

šumsko sjemenarstvo

nije evidentirano