Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 490146

Komparativne razlike u sposobnosti regeneracije mozga slatkovodnih riba


Labak, Irena; Viljetić, Barbara; Majić, Senka; Perkov, Vedrana; Galović, Dalida; Has-Schön, Elizabeta; Heffer-Lauc, Marija
Komparativne razlike u sposobnosti regeneracije mozga slatkovodnih riba // Proceeding Summary / Bogut, Ivan (ur.).
Vukovar: Hrvatska gospodarska komora, 2010. str. 12-13 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)


Naslov
Komparativne razlike u sposobnosti regeneracije mozga slatkovodnih riba
(Comparative differences in the regenerative ability of freshwater fish brain)

Autori
Labak, Irena ; Viljetić, Barbara ; Majić, Senka ; Perkov, Vedrana ; Galović, Dalida ; Has-Schön, Elizabeta ; Heffer-Lauc, Marija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Proceeding Summary / Bogut, Ivan - Vukovar : Hrvatska gospodarska komora, 2010, 12-13

Skup
4. Međunarodni znanstveno-stručni skup o ribarstvu: Hrvatsko ribarstvo kako i kuda dalje? Ribarstvo i zaštita zdravlja riba

Mjesto i datum
Vukovar, Hrvatska, 14-15.04.2010

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Mozak; polisijalizirani markeri; neurogeneza; slatkovodne ribe
(Brain; polysialised markers; neurogenesis; freshwater fish)

Sažetak
Mozak riba, za razliku id sisavaca, raste u odrasloj dobi i ima veliku sposobnost regeneracije. Novi neuroni u odraslih sisavaca nastaju samo u starim regijama krajnjeg mozga, dok kod riba postoje brojne zone neurogeneze u srednjem i stražnjem mozgu pa ukupna neurogeneza desetak puta nadmašuje istu kod viših krlježnjaka. nakon dijeljenja neuroni migriraju na svoja mjesta, diferenciraju se i uklapaju u funkcionalne mreže. U procesu migracije sudjeluju dvije vrste molekula: transmembranski proteini neurona iz porodice molekula stanične adhezije (NCAM) i polisijalizirani glikolipidi. Obje vrste molekula nose lance sijalinske kiseline (PSA) koji im daju negativan naboj i omogućavaju usmjeravanje stanice prema ciljnoj regiji. Većina i položaj migracijske zone pokazatelji su potencijala regeneracije neke vrste. Koristeći protutijela koja prepoznaju PSA lanac na NCAM molekulama (mAb735 i klon 2-2B) ili polisijaliziranim glikolipidima (A2B5) usporedili smo potencijal za regeneraciju slijedećih slatkovidnih vrsta riba. šarana (Cyprinus carpio), pastrvu ( Salmo gairdneri), grgeča (Perca fluviatilis), štuku (Esox lucius) i kečigu (Acipenser ruthenus9. Sve ispitivane ribe imaju opsežne migracijske zone unutar krajnjeg, srednjeg i stražnjeg mozga. Na prijelazu iz stražnjeg mozga u kralježničnu moždinu nastavlja se samo migracijska zona štuke i kečige. Ovi rezultati ukazuju na mogućnost regeneracije svih dijelova mozga ispitivanih odraslih jedinki slatkovodnih riba. Trauma kralježnične moždine ima mogućnost regeneracije samo kod štuke i kečige. Kako su šaran, pastrva i grgeč češće vrste u ribogojilištima, osjetljivost na traumu kralježnice treba imatina umu pri rukovanju sa odraslim jedinkama.

Izvorni jezik
Hrvatski