hrvatski

Komparativne razlike u sposobnosti regeneracije mozga slatkovodnih riba

Mozak riba, za razliku id sisavaca, raste u odrasloj dobi i ima veliku sposobnost regeneracije. Novi neuroni u odraslih sisavaca nastaju samo u starim regijama krajnjeg mozga, dok kod riba postoje brojne zone neurogeneze u srednjem i stražnjem mozgu pa ukupna neurogeneza desetak puta nadmašuje istu kod viših krlježnjaka. nakon dijeljenja neuroni migriraju na svoja mjesta, diferenciraju se i uklapaju u funkcionalne mreže. U procesu migracije sudjeluju dvije vrste molekula: transmembranski proteini neurona iz porodice molekula stanične adhezije (NCAM) i polisijalizirani glikolipidi. Obje vrste molekula nose lance sijalinske kiseline (PSA) koji im daju negativan naboj i omogućavaju usmjeravanje stanice prema ciljnoj regiji. Većina i položaj migracijske zone pokazatelji su potencijala regeneracije neke vrste. Koristeći protutijela koja prepoznaju PSA lanac na NCAM molekulama (mAb735 i klon 2-2B) ili polisijaliziranim glikolipidima (A2B5) usporedili smo potencijal za regeneraciju slijedećih slatkovidnih vrsta riba. šarana (Cyprinus carpio), pastrvu ( Salmo gairdneri), grgeča (Perca fluviatilis), štuku (Esox lucius) i kečigu (Acipenser ruthenus9. Sve ispitivane ribe imaju opsežne migracijske zone unutar krajnjeg, srednjeg i stražnjeg mozga. Na prijelazu iz stražnjeg mozga u kralježničnu moždinu nastavlja se samo migracijska zona štuke i kečige. Ovi rezultati ukazuju na mogućnost regeneracije svih dijelova mozga ispitivanih odraslih jedinki slatkovodnih riba. Trauma kralježnične moždine ima mogućnost regeneracije samo kod štuke i kečige. Kako su šaran, pastrva i grgeč češće vrste u ribogojilištima, osjetljivost na traumu kralježnice treba imatina umu pri rukovanju sa odraslim jedinkama.

mozak; polisijalizirani markeri; neurogeneza; slatkovodne ribe

nije evidentirano