hrvatski

Stanje i perspektiva peradarske proizvodnje u Hrvatskoj

Peradarstvo Hrvatske ima dugogodišnju tradiciju. Broj peradi povećao se sa 7 milijuna u 1961. godini na 17, 1 milijun ili na 3.1 - postotni godišnji prosjek do 1990. godine, , od kada pada po prosječnoj godišnjoj stopi 12.3 %. Ukupno je izgrađeno u razdoblju od 1955. do 1993. godine 1310 proizvodnih objekata odnosno 982000 m2 korisne površine. To je dostatno za 592000 nesilica teških hibrida, 1.3 milijuna pilenki, 1.9 milijuna lakih hibridnih linija te za proizvodnju 50 milijuna kg pilećeg i 6.6 milijuna kg purećeg mesa. Razlozi smanjenja proizvodnje dijelom su u razorenim i otuđenim objektima, gubitku tržišta, smanjenoj kupovnoj moći stanovništva, te u dotrajalosti postojećih objekata i opreme. U programu mjera sanacije potrebno je slijedeće: 1. sanacija i modernizacija objekata i tehnološke opreme, 2. financijska sredstva iz fondova za razvoj stočarstva, 3. sredstva iz pristojbi (prelevmana) usmjeriti u subvencioniranje i stimulaciju izvoza peradarskih proizvoda, 4. odabir najkvalitetnijeg genetskog materijala koji će osigurati optimalne proizvodne i zdravstvene rezultate, 5. tržištu ponuditi što više peradarskih prerađevina. Peradarstvo Hrvatske, na ovoj razini, troši oko 300 tisuća tona žitarica i uljarica na godinu, što upućuje na prijeku potrebu ulaganja u daljnji razvoj peradarske proizvodnje i prerade radi postizanja što većeg stupnja utilizacije poljoprivrednih proizvoda i što kvalitetnije prehrane stanovništva Hrvatske.

Peradarska proizvodnja; Hrvatska; stočarstvo

nije evidentirano