Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 489791

Hebrejsko-aramejski fragmenti Knjige Izlaska (FgCap VlaTep) novootkriveni u riječkoj kapucinskoj knjižnici


Vlašić-Anić, Anica; Tepert, Darko
Hebrejsko-aramejski fragmenti Knjige Izlaska (FgCap VlaTep) novootkriveni u riječkoj kapucinskoj knjižnici // 400. godina kapucina u Hrvatskoj : Rijeka 1610.-2010. Knjižica sažetaka i program Međunarodnog znanstvenog skupa 400 godina kapucina u Rijeci i Hrvatskoj, Rijeka 13.-16. listopada 2010. / Crnković, Goran (ur.).
Rijeka: Martica hrvatska - Ogranak u Rijeci, 2010. str. 22-22 (pozvano predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)


Naslov
Hebrejsko-aramejski fragmenti Knjige Izlaska (FgCap VlaTep) novootkriveni u riječkoj kapucinskoj knjižnici
(The Hebrew-Aramaic Fragments of Exodus (FgCap VlaTep) Newly Discovered in the Capuchin Library in Rijeka)

Autori
Vlašić-Anić, Anica ; Tepert, Darko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
400. godina kapucina u Hrvatskoj : Rijeka 1610.-2010. Knjižica sažetaka i program Međunarodnog znanstvenog skupa 400 godina kapucina u Rijeci i Hrvatskoj, Rijeka 13.-16. listopada 2010. / Crnković, Goran - Rijeka : Martica hrvatska - Ogranak u Rijeci, 2010, 22-22

ISBN
978-953-6035-36-6

Skup
Međunarodni znanstveni skup 400 godina kapucina u Rijeci i Hrvatskoj, Rijeka 13.-16. listopada 2010.

Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 13.-16.10.2010

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Hebrejsko-aramejski; fragment Knjige Izlaska; FgCap VlaTep; novo otkriće; Rijeka; kapucinska knjižnica
(Hebrew-Aramaic; Fragments of Exodus; FgCap VlaTep; New Discovery; Capuchin Library; Rijeka)

Sažetak
Hebrejsko-aramejski fragmenti Knjige Izlaska (FgCap VlaTep) novootkriveni u riječkoj kapucinskoj knjižnici Anica Vlašić-Anić – Darko Tepert Otkriće Hebrejsko-aramejskih fragmenata Knjige izlaska (FgCap VlaTep) jedno je od markantih istraživačkih iznenađenja kojima je rezultiralo već prvo autoričino znanstveno istraživanje glagoljice u riječkoj kapucinskoj knjižnici (kolovoz 2007). Najuže je povezano s otkrićem triju prekrasnih hrvatskoglagoljskih pergamentnih fragmenata brevijara iz 13./14. st. (FgCap VlaPr, FgCap VlaGn i FgCap VlaDec), zalijepljenih na recto-strani prvoga ("a1") lista tiskane knjige pod SIGN. „Lett. I Fila VIII Np. 282“. Prema sačuvanim podacima s prvoga lista ovoga izdanja velikoga formata (28, 8 × 42, 3 cm), te naslovu završnih folija MARGARITA DECRETALIUM – primjerak je idenificiran kao: »DECRETALES / D. GREGORII PAPÆ IX. / SVÆ INTEGRITATI / VNA CVM GLOSSIS RESTITVTÆ . / Cum priuilegio GREGORII XIII. pont. Max. / & aliorum Principum. / DE LICENTIA SVPERIORVM. / ROMÆ / In ædibus Populi Romani M. D. LXXXII.«. Radi se o djelu Decretales ili Liber Extra pape Grgura IX. iz 1234. g., koje je kao Vol. 2. trosvezačnoga izdanja Corpus Juris Canonici tiskano u Rimu 1582. g. Zahvaljujući restauraciji glagoljskih pergamena i ove knjige u Središnjem laboratoriju za restauraciju i konzervaciju Hrvatskoga državnoga arhiva u Zagrebu pod vodstvom Tatjane Mušnjak – u uvezu njezinih korica pronađena su i dva folija pergamene koja sadrže interlinearni hebrejsko-aramejski fragmentarni rukopis Knjige Izlaska (Izl 21, 23-22, 8a ; 26, 26b-27, 10). Prema kaligrafskim uzusima hebrejskih i aramejskih tekstova, nastanak rukopisa može se datirati između 12. i 15. st., te se može utvrditi da pripada aškenaskoj prepisivačkoj tradiciji, dok pregled načina obrade pergamene i njezine pripreme za pisanje smješta nastanak rukopisa u drugu polovicu 13. ili početak 14. st. Tekst je raspoređen tako da najprije donosi određeni redak na hebrejskom, a potom prijevod toga retka na aramejski jezik. Pritom hebrejski tekst koji je vokaliziran, ne pokazuje bitnija odstupanja od prihvaćenog vokaliziranog hebrejskog teksta uz određeni broj ortografskih osobitosti. Hebrejski tekst Knjige Izlaska prati i odgovarajuća masora parva koja uglavnom prati običaje prisutne u drugim rukopisima, dok masora magna nije dovoljno čitka da bi se moglo dati konačni sud. Zanimljiviji je aramejski tekst koji donosi vokaliziran poznati targum Onkelos, ali s određenim razlikama koje se ne tiču samo ortografije, nego i sadržaja. Broj i vrsta grešaka, kako u hebrejskom tako i u aramejskom tekstu, odaju ne previše pažljiva prepisivača koji vjerojatno nije dobro niti poznavao aramejski jezik, što pak povećava važnost gramatički i pravopisno ispravnih dodataka i izmjena u odnosu na uobičajeni tekst targuma Onkelos. Rukopis svakako nije služio za bogoslužje, već kao pomoć pri osobnom (znanstvenom) proučavanju Svetoga pisma, a fragmenti su bili dio većeg kodeksa koji je mogao sadržavati ili Knjigu Izlaska ili cijelu Toru.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
090-0900998-0993 - Rječnik crkvenoslavenskoga jezika hrvatske redakcije (Anica Nazor, )

Ustanove
Katolički bogoslovni fakultet, Zagreb