hrvatski

Ravnopravnost spolova u udžbenicima prirode i društva

U ovom smo radu pošli od pretpostavke da u udžbenicima i radnim bilježnicama dominira društvena nejednakost muškaraca i žena u smislu stvarne muške dominacije i ženske subordinacije u raznim sferama društvenoga života. Analizirali smo ilustracije muških i ženskih likova, te frekvencije obraćanja i imenovanja u muškom i ženskom rodu ali i zastupljenost zanimanja u muškom i ženskom rodu u tekstu i na ilustracijama u udžbenicima i radnim bilježnicama Prirode i društva. Analizirali smo ukupno tri udžbenika i pripadajuće im radne bilježnice za 1. razred. Nakon istraživanja smo zaključili da se udžbenici međusobno razlikuju. Ilustriranje muških i ženskih likova, kao i obraćanje u muškom i ženskom rodu, segmenti su u kojima ravnopravnost najviše dolazi do izražaja. Najviše smo rodnih stereotipa uočili pri imenovanju u muškom i ženskom rodu. Zanimanja muškaraca u udžbenicima i radnim bilježnicama nisu samo brojčano nadmoćnija, već su i raznovrsnija, raspoređena po školskim spremama od najniže do najviše, dok su ženska zanimanja vrlo jednolika, stereotipna i tek s pokojom suvremenom iznimkom. Da bi udžbenici i radne bilježnice bili rodno osjetljivi u njima bi pitanja trebala biti formulirana u oba roda, a likovi prikazani na način koji ne podržava rodne stereotipe odnosno koji ne govori da su određena ponašanja ili zanimanja prikladna samo za žene ili pak samo za muškarce.

ravnopravnost ; rodna osjetljivost ; jezika ; rodni stereotipi ; udžbenici i radne bilježnice prirode i društva ; ilustracije muških i ženskih likova

nije evidentirano