hrvatski

Frekvencija korištenja i percipirana korisnost zdravstvene skrbi i ostalih i ostalih oblika pomoći traumatizranim osobama nakon rata na Balkanu

Uvod: U svojoj poslijeratnoj prilagodbi osobe koje su doživjele traumu imaju različite psihološke i socijalne poteškoće. Da bi im se pomoglo ponuđene su im već postojeće kao i novoustanovljene usluge koje su razvijene kako bi se zadovoljile njihove potrebe i reducirale socijalne i zdravstvene posljedice ratnih zbivanja. Ovo istraživanje dio je veće epidemiološke studije „Components, Organization, Costs and Outcomes of Health Care and Community Based Interventions for People with Posttraumatic Stress Following War and Conflict in the Balkans (akronim CONNECT) provedene u pet zemalja balkanske regije (Srbija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Makedonija i Kosovo) i tri zemlje Europske unije (Velika Britanija, Njemačka i Italija). Cilj: Ispitati koje su usluge ratom traumatizirane osobe koristile i koliko su zadovoljne njima, te ispitati prevalenciju najčešćih mentalnih poremećaja. Metoda: Ispitano je 3313 ratom traumatiziranih odraslih osoba sa ratom pogođenih područja Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Kosova, Makedonije i Srbije, te 854 izbjeglica sa područja bivše Jugoslavije koji trenutno žive u Njemačkoj, Italiji i Velikoj Britaniji. Za bilježenje frekvencije korištenja usluga i percipirane korisnosti istih dizajniran je ad hoc instrument, Matrix for the Assessment of Community and Healthcare Services (MASCI), a za ispitivanje prevalencije mentalnih poremećaja korišten je International Neuropsychiatric Interview (MINI). Za prikaz rezultata korištena je deskriptivna statistika. Rezultati: Dobiveno je da 31, 7% ispitanika ima neki od poremećaja raspoloženja, njih 22, 8% zadovoljava kriterije za PTSP a 12, 8% za neki drugi anksiozni poremećaj. Primarna zdravstvena zaštita je najčešće korištena usluga (81% do 97%). Usluge vezane uz organizaciju slobodnog vremena, socijalne podrške i kontakata percipirane su kao najkorisnije. Zaključak: Prevalencija najčešćih mentalnih poremećaja nakon ratne trauma odgovara dosadašnjim spoznajama iz područja ratne psihotraumatologije. Od svih ispitanih kategorija usluga, primarna zdravstvena zaštita je najčešće korištena, te se ispitanici uglavnom izjašnjavaju kao zadovoljni dobivenom zdravstvenom skrbi. Percipirano zadovoljstvo dobivenim uslugama ukazuje na važnost već postojećih usluga zdravstvene skrbi ali i potrebu za osmišljavanjem različitih oblika organizacije slobodnog vremena i socijalne podrške u programima pomoći osobama koje su bile izložene ratnim traumama.

zdravstvena skrb; mentalno zdravlje; ratna trauma

nije evidentirano