Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Plijesni-potencijalna opasnost po zdravlje restauratora (CROSBI ID 475722)

Prilog sa skupa u zborniku | stručni rad

Pepeljnjak, Stjepan Plijesni-potencijalna opasnost po zdravlje restauratora // Zbornik radova. Zagreb: Hrvatski restauratorski Zavod, 2000. str. 54-66-x

Podaci o odgovornosti

Pepeljnjak, Stjepan

hrvatski

Plijesni-potencijalna opasnost po zdravlje restauratora

Plijesni (micromycetes-hipomycetes) sitne su saprofitne gljivice i vrlo heterogena podskupina talofita koje se razmnožavaju sporama nastalim seksualnim i aseksualnim putem. Njih najčešće tvore fertilne plodonosne hife koje se uzdižu iz supstratnog u zračni micelij, sijući na više desetaka tisuća spora (egzo ili endospora). Za svoj razvoj trebaju relativno skroman izvor neorganskih dušikovih spojeva uz nazočnost kisika iz zraka, a slično životinjama, izlučuju ugljični dioksid. Plijesni kao prirodni biofermentatori vrlo su raširene u okolišu svih geografskih širina, kako na tlu i bilu, vodama i zraku (“plijesni polja”), skladišnim prostorima (“skladišne plijesni”), tako i na truležnim materijalima (“truležne plijesni”). Njihove spore su vrlo otporne na toplinu, hladnoću, sušenje, ultraljubičasto svjetlo, visoki osmotski tlak i nedostatak hrane. Sukladno sposobnosti destrukcije određenog supstrata (pa tako i umjetničkih predmeta) izmjenjuju se pojedine vrste plijesni, od onih koje mogu živjeti na gotovo suhom supstratu (manje od 13 % vlage uz relativnu vlagu zraka i temperaturu između 15i 200C) do vrsta koje uspijevaju uz visoku vlažnost (30-40 %). Razumljivo je stoga da su plijesni sposobne kontaminirati gotovo sve materijale raznovrsnih umjetnina (platno, koža, papir, drvo, terakota, metali, staklo, kamen i dr.) Zavisno o mikroklimatskim uvjetima i duljini trajanja procesa razvoja plijesni na umjetničkim predmetima mogu izazvati posljedice odnosno oštećenja (pigmentacija, mrlje, razgradnja lecitina, proteina, celuloze i dr.) ili čak propadanje umjetnina, a mogu i štetno utjecati na zdravlje ljudi. S obzirom na to, da područje mikrobiološke dekstukcije u restauratorskim djelatnostima nije bilo sustavno znanstveno istraživano, u ovom trenutku nitko sa sigurnosću ne može tvrditi da ne postoji opasnost po umjetnine i/ili po zdravlje ljudi koji sa njima dolaze u doticaj, jer plijesni mogu biti i patogene.

plijesni; zrak; unutarnji prostor; mikotoksini; restauratori

nije evidentirano

engleski

Moulds-Potential danger for restorers health

nije evidentirano

moulds; air; indoor air; mycotoxins; restorers

nije evidentirano

Podaci o prilogu

54-66-x.

2000.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Zbornik radova

Zagreb: Hrvatski restauratorski Zavod

Podaci o skupu

Mikrobiološka destrukcija spomenika kulture

predavanje

06.04.2000-06.04.2000

Zagreb, Hrvatska

Povezanost rada

Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita