Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Hrvatski registar bolesnika sa zatajivanjem srca: rezultati u bolesnika liječenih u Kliničkom bolničkom centru Rijeka (CROSBI ID 567686)

Prilog sa skupa u časopisu | sažetak izlaganja sa skupa | domaća recenzija

Zaninović Jurjević Tea ; Malić, Daniela ; Matana Kaštelan, Zrinka ; Matana, Ante ; Zaputović, Luka Hrvatski registar bolesnika sa zatajivanjem srca: rezultati u bolesnika liječenih u Kliničkom bolničkom centru Rijeka // Liječnički vjesnik : glasilo Hrvatskog liječničkog zbora. Suplement / Miličić, Davor ; Čikeš, Maja (ur.). 2010. str. 56-57

Podaci o odgovornosti

Zaninović Jurjević Tea ; Malić, Daniela ; Matana Kaštelan, Zrinka ; Matana, Ante ; Zaputović, Luka

hrvatski

Hrvatski registar bolesnika sa zatajivanjem srca: rezultati u bolesnika liječenih u Kliničkom bolničkom centru Rijeka

Cilj: Analizirati klinička obilježja, dijagnostičke postupke i terapijske mjere u bolesnika sa zatajivanjem srca liječenih na našoj klinici te ih usporediti s rezultatima Euro Heart Failure Survey II (EHFS II). Bolesnici i metode: Analizom je obuhvaćeno 766 bolesnika sa zatajivanjem srca liječenih tijekom četiri godine (2006.-2009.). Praćena su osnovna demografska obilježja, etiologija zatajivanja srca, prateće bolesti, specifični dijagnostički postupci, terapijske mjere i ishod. Rezultati su uspoređeni s odgovarajućim rezultatima EHFS II i preporukama europskih smjernica. Rezultati: Prosječna dob je bila 75 godina (EHFS II 70 godina), u žena kojih je bilo 58% (EHFS II 39%) bila je 77 godina (EHFS II 73 godine), a u muškaraca 71 godinu (EHFS II 68 godina). Prosječno trajanje hospitalizacije iznosilo je 9, 6 dana (EHFS II 9 dana). Koronarnu bolest srca imalo je 61% (EHFS II 54%), arterijsku hipertenziju 63% (EHFS II 63%), dijabetes 40% (EHFS II 33%), KOPB 14% (EHFS II 19%), zatajivanje bubrega 14% (EHFS II 17%), a anemiju 15% bolesnika (EHFS II 15%). Pri prijamu 49% bolesnika imalo je fibrilaciju atrija (EHFS II 39%), a trajni elektrostimulator srca 5% bolesnika (EHFS II 9%). NT-proBNP je učinjen u 69% (EHFS II 16%), a ehokardiografski pregled u 89% bolesnika (EHFS II 89%). Prosječna ejekcijska frakcija bila je 38% (EHFS II 38%). Očuvanu sistoličku funkciju lijeve klijetke (EF ≥45%) imalo je 34% bolesnika (EHFS II 34%). Pri otpustu 98% naših bolesnika liječeno je diuretikom (EHFS II 90%), 79% beta blokatorom (EHFS II 61%), 75% ACE inhibitorom ili blokatorom angiotenzinskih receptora (EHFS II 80%), 27% digitalisom (EHFS II 31%), 19% antagonistom aldosterona (EHFS II 48%). Statine je primalo 32% bolesnika (EHFS II 42%), amiodaron 19% (EHFS II 18%), oralne antikoagulanse 32% (EHFS II 33%), a dihidropiridine 14% bolesnika (EHFS II 15%). Bolnička smrtnost iznosila je 15% (EHFS II 7%). Zaključak: Klinička obilježja naših bolesnika sa zatajivanjem srca, poduzeti dijagnostički postupci i terapijske mjere, iako se u nekim varijablama razlikuju, uglavnom su usporedivi s rezultatima EHFS II i sukladni preporukama europskih smjernica.

zatajivanje srca; dijagnostički postupci; liječenje

nije evidentirano

engleski

Croatian Heart Failure Registry: results in patients treated at the Clinical Hospital Centre Rijeka

nije evidentirano

heart failure; diagnostic techniques and procedures; drug therapy

nije evidentirano

Podaci o prilogu

56-57.

2010.

nije evidentirano

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Liječnički vjesnik : glasilo Hrvatskog liječničkog zbora. Suplement

Miličić, Davor ; Čikeš, Maja

Zagreb: Hrvatski liječnički zbor

1330-4917

Podaci o skupu

8. Kongres hrvatskoga kardiološkog društva s međunarodnim sudjelovanjem

predavanje

21.10.2010-24.10.2010

Opatija, Hrvatska

Povezanost rada

Kliničke medicinske znanosti