hrvatski

Čitateljski interesi i navike – narodne knjižnice u lancu od knjige do čitatelja

Čitanje je jedna od temeljnih kompetencija pojedinca u razvoju vlastitih kapaciteta, ali i u razvoju demokratskog društva. Potreba za izgradnjom informacijskog društva i novi, elektronički mediji komunikacije daju mu još veću važnost no što je imalo u tradicionalnom tiskanom okruženju, jer nijedna od tzv. pismenosti 21. stoljeća nije moguća bez čitanja. Kultura čitanja ima nezamjenjivo mjesto u razvoju aktivnih građana, od dječje do najstarije dobi. Međunarodno istraživanje o indikatorima pismenosti u društvu, koje su 2005/06. godine provele tri svjetske organizacije (IFLA, IRA i CAL), pokazalo je da pismenost ovisi o usklađenosti unutar lanca knjiga-čitatelj-pismenost, te da na tu usklađenost djeluju brojni čimbenici. Knjižnice su značajan dio tog lanca i kulture čitanja jer sudjeluju u recepciji i promociji čitateljskih materijala i čitanja. Posebice se to odnosi na narodne knjižnice koje obuhvaćaju sve kategorije stanovništva. Kroz osmišljen i stručan rad s djecom, mladima i odraslima one mogu razvijati informacijske i čitateljske potrebe, interese i navike i taj rad dio je njihova poslanja. Da bi poznavale svoju publiku i njezine potrebe i interese knjižnice trebaju koristiti rezultate istraživanja i same istraživati svoju publiku. Upravo stoga IFLA-ina Sekcija za pismenost i čitanje upravo provodi projekt koji treba rezultirati publikacijom koja govori o tome kako koristiti rezultate istraživanja u promociji čitanja. U Hrvatskoj do sada nije provedeno cjelovito istraživanje koje bi analiziralo situaciju u složenom kompleksu knjige i čitanja. Stoga je 2006. godine na Sveučilištu u Zadru započet rad na znanstvenom projektu “Informacijske potrebe i čitateljski interesi građana Hrvatske”. Njegov je cilj utvrditi čitateljske navike i informacijske potrebe djece, mladih i odraslih u Hrvatskoj i dobiti uvid u probleme u lancu od knjige do čitatelja. Dio istraživanja odnosi se na narodne knjižnice i njihove korisnike kako bi se utvrdilo što knjižnice rade u području promicanja čitanja i razvoja pismenosti, a što korisnici očekuju i kakve su im čitateljske navike i potrebe. Istraživanje bi trebalo rezultirati smjernicama za stručni rad s djecom, roditeljima, mladeži i odraslima koji može utjecati na kulturu čitanja i pismenosti u društvu. Na skupu će biti prezentirani neki rezultati istraživanja s osvrtom na osnovne probleme i prijedlogom nekih od mjera za uspostavu informacijskog društva u Hrvatskoj.

čitanje ; pismneost ; narodne knjižnice ; programi poticanja čitanja ; programi za razvoj pismenosti

nije evidentirano