hrvatski

Statistička i grafička interpretacija mjerenja nagiba slojeva u bušotinama šire okolice Virovitice

deskriptivne statistike analizirani su podatci mjerenja nagiba slojeva u najdubljem dijelu Dravske depresije, u okolici Virovitice. Deskriptivna statistika je dio primijenjene statistike koja pruža numerički i grafički uvid u ponašanje podataka, te je zato i upotrijebljena u ovoj analizi. Podatci se opisuju statističkim parametrima poput srednje vrijednosti, varijance, regresije i distribucije, a u ovom radu naglasak je bio na regresijskoj analizi (MALVIĆ, 2008 ; SWAN & SANDILANDS, 1996). Vrijednosti orijentacije slojeva prikupljene su iz mjerenja smjera i kuta nagiba slojnih ploha u podzemlju dobivenih pandažmetrom (engl. dipmeter) u bušotinama Virovitica-3 (Vir-3), Rezovačke Krčevine-2 (Rek-2), Rezovačke Krčevine-1 istok (Rek-1 ist) i Orešac-1 (Or-1) (Sl. 1a). Interpretacijom mjerenja pandažmetrom rekonstruiraju se strukturni odnosi uokolo kanala bušotine, poglavito položaj slojnih, rasjednih i pukotinskih ploha, a mogu se odrediti i neka svojstva taložnih okoliša (ATLAS WIRELINE SERVICES, 1987). Prikupljeni podatci odnose se na stijene formacija Moslavačka gora, Ivanić- Grad, Kloštar Ivanić i Bilogora i to samo iz intervala unutar formacija koje su bile snimljene pandažmetrom (MALVIĆ, 1995). Formacija Moslavačka gora starosti je od egera do donjeg panona gdje su utvrđene izmjene krupnozrnatih pješčenjaka, lapora i vapnenaca brojnih varijeteta. Broj očitanih podataka iznosi ukupno 1139 (955 iz Vir-3, 128 iz Rek-2 i 56 iz Rek-1 ist). Formacija Ivanić-Grad gornjopanonske je starosti. U njezinom sastavu prisutni su pješčenjaci i lapori. Ukupno je očitano 107 vrijednosti: 59 iz Rek-2 i 48 iz Rek-1 ist. Formacija Kloštar Ivanić pripada donjem pontu. Podatci su dobiveni iz Rek-2, Rek-1 ist i Or-1. I ovu formaciju izgrađuje izmjena pješčenjaka i lapora. Ukupan broj očitanih vrijednosti iznosi 247 (72 iz Rek-2, 96 iz Rek-1 ist i 79 iz Or-1). Starost formacije Bilogora je gornji dio donjega ponta te gornji pont, a analizirani su samo podatci iz Or-1, budući da za ostale bušotine nije snimljen diplog. Čini ju izmjena pješčenjaka i glinovitih te pjeskovitih lapora. U gornjem dijelu leže i proslojci kvarcnog pijeska. Broj očitanih podataka je 80. Utvrđena je pojava strmih slojeva (više od 50°) u formaciji Moslavačka gora te mogućnost korelacije strukturnih i stratigrafskih obilježja u formacijama Moslavačka gora (Sl. 2), Ivanić- Grad i Kloštar Ivanić (BOŠNJAK, 2009). Zbog blizine dvaju značajnih rasjeda strukturno je najsloženije područje oko bušotine Vir-3 u kojem su određene zone većih i češćih promjena od 2600 m dubine. Do te dubine slojevi imaju veličinu kuta nagiba od 9° do 53° s nagibom prema sjever-sjeveroistoku. Od dubine 2600 m povećava se nagib slojeva, postaju strmiji do 80°, a smjer nagiba se učestalo mijenja. U području Rezovačkih Krčevina moguća je najbolja korelacija među bušotinama i to zbog litološke i strukturne sličnosti – izmjena pješčenjaka i lapora podjednakih raspona veličina kuta nagiba. On je u formaciji Moslavačka gora strmiji (od 12° do 73°), a prema mlađim formacijama postaje sve blaži (od 2° do 21°), uz smjer nagiba prema sjever-sjeveroistoku. Područje uokolo Or-1 rasjedom je odvojeno od ostalih bušotina te se strukturno i dijelom litološki razlikuje od njih. Bušotina se nalazi u spuštenom krilu rasjeda, u sinklinali s većim debljinama naslaga u odnosu na područje Rezovačkih Krčevina. Veličina kuta nagiba je u rasponu od 1° do 7°, osim u kataklaziranim zonama gdje su veća odstupanja. Orijentacija smjera nagiba slojeva je jugozapad- sjeverozapad. S obzirom na aritmetičku sredinu i medijan vrijednosti ulaznih podataka te prema oblicima regresijskih krivulja u pojedinim se intervalima može odrediti bolja ili lošija korelacija krivulja u odnosu na kutove i smjerove nagiba slojeva. Analizom je potvrđena uporabivost regresijskih krivulja za opisivanje promjena položaja slojeva u području Rezovačkih Krčevina te otežana uporaba takvih krivulja u području bušotina Vir-3 i Or-1 zbog snažnije tektonike kojom su poremećeni prvobitni strukturni odnosi. Dobivene regresijske krivulje mogu se spojiti u tipične (zajedničke) za pojedine litostratigrafske članove (Sl. 1b). Određeno je pet tipova regresijskih krivulja po kojima je smjer nagiba slojeva podjednak ili se postupno mijenja: silazna (padanje vrijednosti kuta nagiba slojeva po dubini), uzlazna (rast vrijednosti kuta nagiba po dubini), konveksna (prvo rast pa pad vrijednosti kuta nagiba po dubini), konkavna (pad pa rast vrijednosti kuta nagiba po dubini) i regresijska krivulja bez značajnijih promjena vrijednosti kuta nagiba i približno podjednakog smjera nagiba po dubini. To su tipske krivulje korisne za predviđanje nagiba u drugim, obližnjim bušotinama, uz uvjet da se promatraju litostratigrafske jedinice jednake starosti i sličnih strukturnih obilježja.

diplog ; regresijska analiza ; nagib slojeva ; Dravska depresija ; Hrvatska

nije evidentirano