hrvatski

Prevalencija loših prehrambenih navika - Hrvatska zdravstvena anketa 2008.

Uvod: Prehrambene navike predstavljaju jedan od važnih čimbenika okoliša čiji se utjecaj na zdravlje pojedinca i populacije očituje tijekom čitavog života. Stoga ispitivanje prehrambenih navika određene populacije važan je segment javnozdravstvenog djelovanja u cilju unapređenja zdravlja. Cilj: Odrediti prevalenciju loših prehrambenih navika odrasle populacije u RH. Metode: U okviru Hrvatske zdravstvene ankete (HZA) koja je provedena 2008. godine s ciljem utvrđivanja zdravstvenog statusa odraslog stanovništava u Hrvatskoj ispitane su i prehrambene navike upitnikom o učestalosti potrošnje namirnica. Ispitivanjem su obuhvaćena 3224 ispitanika (1015 muškaraca i 2209 žena) starijih od 18 godina. Ispitanici su podijeljeni u tri dobne skupine: ≤44, 45-64 i £65 godina. Prehrambene navike definirane su učestalošću konzumacije pojedinih namirnica: svakodnevno, do dva puta tjedno, rijetko i nikada ne konzumira. Kriterij za određivanje loših prehrambenih navika definiran je prisutnošću bar triju od navedenih varijabli: svakodnevno pripremanje obroka na masnoćama animalnog porijekla, redovito konzumiranje punomasnog mlijeka i mliječnih proizvoda, nikad/rijetko konzumiranje voća, konzumacija crvenog mesa dva ili više puta tjedno i dodavanje soli svakom obroku. Rezultati: Analizom prehrambenih navika utvrđeno je da 12, 03% (388) ispitanika ima loše navike u prehrani koje su posebice izražene u mlađoj dobi (≤44 godine). Prevalencija loših prehrambenih navika viša je u muškaraca (16, 7%) nego u žena (9, 9%). Prema dobnim skupinama, u muškaraca (25, 4%) i u žena (12, 9%) mlađih od 45 godina utvrđena je najveća prevalencija loših prehrambenih navika. Zaključak: Rezultati ovog istraživanja ukazuju na značajan postotak ispitanika s lošim prehrambenim navikama, posebice u skupini mlađih ispitanika. Ispitivanja ukazuju da je suvremeni način života doveo do mnogih promjena u načinu života, pa i u načinu prehrane. Obzirom da mnoge zaposlene osobe provode najveći dio dana na radnom mjestu, to je rezultiralo i značajnim porastom konzumacije obroka izvan kuće. Najčešće su ti obroci neadekvatni, brzo se konzumiraju i ne slijede principe pravilne prehrane. Takav trend pripreme obroka vrlo često se koristi i u domaćinstvima. Stoga je nužno ukazati na potrebu edukacije populacije o utjecaju prehrane na zdravlje i principima pravilne prehrane već od predškolske dobi kada se razvijaju određene prehrambene navike.

prevalencija; prehrambene navike; hrvatska zdravstvena anketa

nije evidentirano