Tranzicijski pesimizam između objektivnog i subjektivnog (CROSBI ID 567444)
Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | domaća recenzija
Podaci o odgovornosti
Burić, Ivan ; Bagić, Dragan
hrvatski
Tranzicijski pesimizam između objektivnog i subjektivnog
Jedno od pitanja na koje je gotovo sigurno danas u Hrvatskoj nemoguće konsenzualno odgovoriti pitanje je o tome živimo li zadnjih godina „dobro“ ili „loše“. Normalno, ovo „dobro ili loše“ odnosi se na kvalitetu života mjerenog materijalnim bogatstvom. Primjerice, rezultati nekoliko međunarodnih istraživanja (primjerice World Value Survey, Eurobarometer i Life in Transition Survey) su pokazali visoki stupanj nezadovoljstva stanovnika tranzicijskih zemalja životnim uvjetima tijekom različitih faza tranzicijskog procesa. Rezultati su posebice negativni kada se uspoređuju životni uvjeti s kraja tranzicijskog procesa s onima na kraja socijalističke ere (primjerice 1989. godinom). Niti hrvatski građani nisu iznimka u davanju takvih procjena. Primjerice, prema rezultatima istraživanja Life in Transition koje je provedeno na uzorku od 1000 građana RH tijekom 2007. godine preko 60% ispitanih se ne slaže s tvrdnjom da je ekonomska situacija tada bila bolja u odnosu na stanje 1989. godine. Nasuprot toga, pojedini pokazatelji rasta materijalnog bogatstva ukazuju na kontinuirani rast životnog standarda većine hrvatskih građana. Navedenu tezu posebice je aktualizirao Čičin Šain u knjizi „Hrvatska na raskršću“. Po njegovom mišljenju, za razliku od uobičajene percepcije, Hrvatska je upravo u razdoblju od 1993. do 2007. ostvarila najduže, ikad zabilježeno razdoblje kontinuiranog porasta vrijednosti društvenog proizvoda. Pri tom je posebice„u razdoblju od 2000 na dalje došlo do ogromnog porasta nacionalnog bogatstva“ . Namjera ovog rada je da pokuša istražiti moguću pozadinu navedenog rascjepa između subjektivnog osjećaja o padu životnog standarda i pojedinih „objektivnih“ ekonomskih pokazatelja o njegovom rastu. Taj rascjep pokušati ćemo objasniti fenomenom „tranzicijskog pesimizma“. Pri tom ćemo poseban naglasak staviti na moguće društvene faktore koji ga generiraju. U tom kontekstu, posebno će se analizirati: - Objektivni pad / rast životnog standarda i kupovne moći građana - Negativna inter i intrageneracijska socijalna mobilnost - Percipirani rast socijalne nejednakosti - Percipirano povećanje društvene nesigurnosti u svakodnevnom životu - Rast društvenih i potrošačkih aspiracija - Diskrepancija između očekivanja i ishoda tranzicije.
Tranzicija; pesimizam; optimizam
nije evidentirano
engleski
Transition pessimism between objective and subjective
nije evidentirano
transition; pessimism; optimism
nije evidentirano
Podaci o prilogu
18-18.
2009.
objavljeno
Podaci o matičnoj publikaciji
Društvene promjene i društvena struktura: Hrvatska 20 godina kasnije
Marinović, Ankica ; Zrinščak, Siniša ; Marinović Jerolimov, Dinka ; Ančić, Branko
Zagreb: Hrvatsko sociološko društvo
Podaci o skupu
Nacionalni sociološki kongres - Društvene promjene i društvena struktura: Hrvatska 20 godina kasnije
predavanje
03.04.2009-04.04.2009
Zagreb, Hrvatska