Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 486915

Japansko-hrvatski bilateralni projekt 'Identifikacija rizika i planiranje korištenja zemljišta za ublažavanje rizika klizanja i bujica u Hrvatskoj' - pilot područja


Mihalić, Snježana; Arbanas, Željko; Krkač, Martin; Dugonjić, Sanja
Japansko-hrvatski bilateralni projekt 'Identifikacija rizika i planiranje korištenja zemljišta za ublažavanje rizika klizanja i bujica u Hrvatskoj' - pilot područja // Zbornik 4. Hrvatskog geološkog kongresa / Horvat, Marija (ur.).
Zagreb: Hrvatski geološki institut, 2010. str. 170-171 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, ostalo)


Naslov
Japansko-hrvatski bilateralni projekt 'Identifikacija rizika i planiranje korištenja zemljišta za ublažavanje rizika klizanja i bujica u Hrvatskoj' - pilot područja
(Japanese-Croatian bilateral project 'Risk identification and land-use planning for disaster mitigation of landslides and floods in Croatia’ - Pilot areas)

Autori
Mihalić, Snježana ; Arbanas, Željko ; Krkač, Martin ; Dugonjić, Sanja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
Zbornik 4. Hrvatskog geološkog kongresa / Horvat, Marija - Zagreb : Hrvatski geološki institut, 2010, 170-171

ISBN
978-953-6907-23-6

Skup
4. Hrvatski geološki kongres

Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 14-15.10.2010

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Klizišta; bujice; rizik; znanstveni projekt; Japan
(Landslides; flash floods; risk; scientific join research; Japan)

Sažetak
OPĆENITO O PROJEKTU U okviru višegodišnje vrlo uspješne tehničke suradnje između Republike Hrvatske i Japana, japanska Vlada je u sklopu međunarodnog natječaja programa ''Suradnja u području znanstvenih i tehnoloških istraživanja za održivi razvitak'' odobrila financiranje hrvatsko-japanskog projekta ''Identifikacije rizika i planiranje korištenja zemljišta za ublažavanje opasnosti od klizanja i bujičnih poplava u Hrvatskoj''. Ovaj projekt spada među 10 projekata koji su odabrani u konkurenciji od 142 projektna prijedloga iz cijeloga svijeta. Proračun projekta koji će financirati japanska Vlada iznosi 4 milijuna eura, a Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa (MZOŠ) sufinancirat će projekt izravnim učešćem u ukupnom iznosu od približno 180.000 eura. Proračun osiguran od japanske Vlade namijenjen je za donaciju opreme Hrvatskoj, kao i za troškove razmjene japanskih i hrvatskih znanstvenika za potrebe zajedničkog istraživanja. Projekt je započeo u travnju 2009. godine, a ukupno trajanje projekta je 5 godina. Partner MZOŠ-u u ovom projektu je Japanska agencija za međunarodnu suradnju (JICA – Japan International Cooperation Agency). U implementaciji projekta s hrvatske strane sudjeluju sastavnice Sveučilišta u Splitu (Građevinsko-arhitektonski fakultet), Sveučilišta u Rijeci (Građevinski fakultet) i Sveučilišta u Zagrebu (Rudarsko-geološko-naftni fakultet i Agronomski fakultet) te Hrvatski geološki institut. Partnerske institucije s japanske strane su: Sveučilište u Niigati (Research Center for Natural Hazards and Disaster Recovery) i Sveučilište u Kyotu (Disaster Prevention Research Institute, DPRI), te Međunarodni konzorcij za klizišta (International Consortium on Landslides, ICL). Upravu projekta s hrvatske strane sačinjavaju: direktor projekta V. Purgar (MZOŠ) ; voditelj projekta prof. dr. sc. O. Bonacci (Sveučilište u Splitu) ; zamjenica voditelja projekta prof. dr. sc. N. Ožanić (Sveučilište u Rijeci) ; koordinator projekta prof. dr. sc. I. Kisić (Sveučilište u Zagrebu). Opći cilj projekta je razvoj metodologija za prevenciju i ublažavanje prirodnih hazarda klizanja i bujičnih tokova. Specifični ciljevi projekta su: razvoj metodologija procjene rizika klizanja i bujica ; razvoj sustava ranog upozoravanja navedenih geohazarda ; razvoj metodologija za procjenu i zoniranje hazarda klizanja i bujica ; izrada uputa za primjenu karata hazarda u prostornom planiranju. Aktivnosti na projektu podijeljene su u tri radne grupe: (i) radna grupa za klizišta (voditelji prof. dr. sc. Ž. Arbanas i prof. dr. sc. K. Sassa) ; (ii) radna grupa za bujične poplave (voditelji prof. dr. sc. N. Ožanić i prof. dr. sc. Y. Yamashiki) ; (iii) radna grupa za kartiranje hazarda i primjenu u prostornom planiranju (voditelji doc. dr. sc. S. Mihalić i prof. dr. sc. H. Marui). Znanstvena istraživanja provodit će se na pilot područjima u Primorsko-goranskoj županiji, Gradu Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji. Do lipnja 2010. godine definirana su pilot područja radne grupe za klizišta na području Rijeke (klizište Grohovo) i Zagreba (klizište Kostanjek), te pilot područje radne grupe za bujične tokove na području Vinodolske doline (Slani potok). Ostala pilot područja definirat će se u drugoj polovici 2010. godine, kada se također očekuje i intenzivnija implementacija aktivnosti projekta: nabavka opreme za kabinetska i terenska istraživanja, instalacija opreme na terenu, opremanje prostora za kabinetska istraživanja, uspostavljanje sustava prijenosa i obrade podataka, kao i nabavka postojećih geoloških, geotehničkih i geodetskih podataka, obrada i priprema podataka za prostorne analize, nabavka avionskih i satelitskih snimaka. PILOT PODRUČJA RADNE GRUPE ZA KLIZIŠTA U okviru aktivnosti Radne grupe za klizišta planiraju se sljedeće skupine aktivnosti: geotehnička istraživanja klizišta (istraživačko bušenje, in situ i laboratorijska ispitivanja uzoraka tla), uspostavljanje sustava za geodetsko i geotehničko praćenje klizišta (GPS, totalna stranica, inklinometri, piezometri, ekstenzometri, seizmografi, kišomjer), analiza inicijalnih uzroka klizanja (oborine i potresi), numeričko modeliranje klizišta i bujica, te razvoj sustava za rano upozoravanje. Klizište Grohovo, Rijeka, Primorsko-goranska županija Klizište Grohovo nalazi se na sjeveroistočnoj padini doline rijeke Rječine u zaleđu Rijeke, na području flišne sinklinale omeđene rasjedima na kontaktu s vapnenačkim bokovima doline. Vapnenci kredne i palogenske starosti izgrađuju vrhove padine, dok je središnji dio doline izgrađen u naslagama paleogenskog fliša. Ovo klizište je reaktivirano retrogresivno klizište. Inicijalno klizište je nastalo pokretanjem mase unutar deluvijalnog pokrivača u nožici padine neposredno uz samu Rječinu, a pokrenuta masa u cijelosti je pregradila korito Rječine. Klizište Grohovo predstavlja kompleksno klizište i sastavljeno je od 13 različitih kliznih tijela, a klizanjem su zahvaćeni i vapnenački blokovi na flišu na vrhu padine (BENAC et al., 2005). Ukupna duljina klizišta iznosi L=425 m, širina pokrenute mase Wd= 80 do 200 m, debljina pokrenute mase Dd= 6 do 20 m, visina od nožice klizišta do čela klizišta H=165 m. Procjena volumena pokrenute mase kraće se od 850.000 m3 do 2, 000.000 m3. Nakon početnog klizanja, pokrenuti materijal zauzeo je relativno stabilan položaj bez provedbe sanacijskih radova, osim regulacije korita Rječine u zoni klizanja. Monitoringom su uočeni manji pomaci i daljnji razvoj klizanja u gornjim dijelovima padine. Procjena je, da je trenutno stanje stabilnosti relativno nisko, te se u slučaju kombinacije nepovoljnih hidroloških uvjeta, podizanja razine podzemnih voda u padini i vode u koritu Rječine ili eventualnog seizmičkog događaj mogu očekivati nova klizanja. Klizište Kostanjek, Grad Zagreb Klizište Kostanjek nalazi se na zapadnom dijelu Podsljemenske zone u Zagrebu, a nastalo je u miocenskim naslagama sarmatske do gornjo-panonske starosti. Prema inženjerskogeološkom modelu klizišta, kojega je interpretirao ORTOLAN (1996), ovo klizište je također reaktivirano retrogresivno klizište. Inicijalno klizište je nastalo 1963. zbog eksploatacije u površinskom kopu cementnog lapora. Klizanjem je zahvaćeno područje približne površine oko 1, 2 km2 s oko 500 stambenih i gospodarskih objekata. Klizište Kostanjek predstavlja kompleksno klizište, sastavljeno od nekoliko različitih kliznih tijela s obzirom na stanje aktivnosti. Prema ORTOLAN (1996) klizne plohe utvrđene su na dubinama od cca 50 m, 65 m i 90 m, a odgovaraju plohama slojevitosti u sarmatskim i gornjo-panonskim naslagama. Ukupno je u pokretu po najdubljoj kliznoj plohi oko 32, 6x106 m3, po srednjoj oko 12, 8x106 m3, i po najplićoj oko 7x106 m3stijenske mase. Klizište je i danas aktivno, te se u slučaju kombinacije nepovoljnih hidroloških uvjeta, podizanja razine podzemnih voda u padini ili eventualnog seizmičkog događaja mogu očekivati nova klizanja. U posljednjih nekoliko godina Grad Zagreb financira izradu projekta sanacije klizišta u okviru čega su provedena detaljna geodetska snimanja klizišta i postavljeni su reperi za geodetsko praćenje pomaka klizišta.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Građevinarstvo, Rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
195-1951825-1507 - Razvoj sustava upravljanja geotehničkim podacima za procjenu prirodnih hazarda (Predrag Kvasnička, )

Ustanove
Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb