Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 486889

Rezultati ponovljenog trasiranja Markovog ponora na Lipovom polju


Kuhta, Mladen; Stroj, Andrej; Dukarić, Franjo
Rezultati ponovljenog trasiranja Markovog ponora na Lipovom polju // 4. Hrvatski geološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem, Šibenik, 14-15.10.2010. - Knjiga sažetaka / Horvat, Marija (ur.).
Zagreb: Hrvatski geološki institut, 2010. str. 205-206 (poster, nije recenziran, sažetak, znanstveni)


Naslov
Rezultati ponovljenog trasiranja Markovog ponora na Lipovom polju
(Results of the repeated tracing test of the Markov ponor on the Lipovo polje)

Autori
Kuhta, Mladen ; Stroj, Andrej ; Dukarić, Franjo

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
4. Hrvatski geološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem, Šibenik, 14-15.10.2010. - Knjiga sažetaka / Horvat, Marija - Zagreb : Hrvatski geološki institut, 2010, 205-206

ISBN
978-953-6907-23-6

Skup
4. Hrvatski geološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 14–15.10.2010

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Trasiranje; Markov ponor; Lipovo polje
(Tracing; Markov ponor; Lipovo polje)

Sažetak
Trasiranje Markovog ponora izvedeno je 30. studenog 2005. godine (DUKARI] et al., 2005). U ponor je pri dotoku od pribli`no 50m3/s upu{; ; teno 100 kg uranina deklarirane ~isto- }; ; e iznad 98%. Ovo je bilo tre}; ; e trasiranje iz istog objekta, nakon trasiranja 1960. i 1975. godine (TURNER, 1960 ; BIONDI] & GOATTI, 1976). Oba prethodna trasiranja izvedena su sa 150 kg uranina 50%-e koncentracije. S obzirom na tu ~injenicu proizlazi da je ovom prilikom u ponor realno uba~eno oko 25 kg vi{; ; e ~istog uranina. Hidrolo{; ; ke prilike koje su uslijedile neposredno nakon upu{; ; tanja trasera bile su izrazito nepovoljne. Naime, cijelo kr{; ; ko podru~je zahvatile su intenzivne oborine pra}; ; ene naglim topljenjem snijega, pa je do{; ; lo do formiranja iznimno visokog vodnog vala i plavljenja Lipovog polja. Pove}; ; ani dotoci u podzemlje manifestirali su se porastom razine podzemnih voda i velikim porastom izda{; ; nosti svih vodnih pojava u priobalju. Naravno, uz tako velike koli~ine podzemnih voda do{; ; lo je i do iznimno velikog razrje|enja trasera, {; ; to se zasigurno odrazilo i na rezultate samog ispitivanja. Mo`e se konstatirati da postignuti rezultati opisuju uvjete te~enja kroz kr{; ; ko podzemlje u razdoblju razvoja iznimno visokog vodnog vala. U opisanim hidrolo{; ; kim prilikama istjecanje boje je dokazano na slijede}; ; im izvorima: Klenovica, @aga – Sv. Juraj, Jurjevska @rnovnica, uvala Duboka, Starigrad kod Senja i Ba~vice-kapta`a, te pomo}; ; u aktivnog ugljena na izvoru Ba~vice-uvala Vrulja. Vrijednosti prividnih brzina tokova podzemne vode bile su u rasponu od 2, 02 do 12, 80 cm/s (Tablica 1). Prva pojava boje, jednako kao i najve}; ; a vrijednost prividne brzine je neo~ekivano utvr|ena u smjeru izvora Starigrad kod Senja, i iznosi 12, 80 cm/s. Najni`e vrijednosti prividnih brzina zabilje`ene su u smjeru priobalnih izvora uvala Duboka i izvora @aga – Sv. Juraj, a iznosile su 2, 02 i 2, 68 cm/s. Maksimalne koncentracije boje na pojedinim izvorima kretale su se u rasponu od 0.0075 na izvoru Klenovica do 0, 0541 mg/Lna izvoru u Jurjevskoj @rnovnici. Najbli`a mjesta istjecanja na kojima je potvr|ena pojava trasera, odnosno izvori Ba~vice – kapta`a i Ba~vice – uvala Vrulja, od Markovog ponora udaljeni su 23 km. Najve}; ; a zra~na udaljenost je prema izvoru Klenovica i iznosi 45, 8 km. To su ujedno i krajnje to~ke pojave trasera, a njihova me|usobna udaljenost, odnosno {; ; irina pojasa registriranog istjecanja boje je pribli`no 52 km. Uspore|uju}; ; i rezultate dobro dokumentiranog trasiranja 1975. godine i predmetnog trasiranja (Tablica 1) jasno su vidljive velike razlike u redoslijedu, smjerovima i vrijednostima prividnih brzina dotoka podzemne vode za pojedine opa`ane priobalne izvore i izvorne zone. Uo~ljivo je da ranije izvedeno trasiranje pokazuje znatno {; ; iru lepezu pojavljivanja trasera od Novljanske @rnovnice na sjeverozapadu sve do uvale Krali}; ; na jugoistoku. Pored toga, traser se pojavio na ve}; ; em broju izvora premda je ve}; ; i dio njih bio opa`an i pri ovom trasiranju. Izostanak pojave trasera na dijelu opa`anih izvora ne treba tuma~iti kao negaciju prethodno utvr|enih veza, ve}; ; prvenstveno kao posljedicu uvjeta u kojima je ovo trasiranje izvedeno. U tom kontekstu potrebno je promatrati i izostanak pojave trasera na izvori{; ; tu Novljanske @rnovnice, premda se on pojavio na obli`njem izvoru Klenovica. Pored toga u slu~aju Novljanske @rnovnice treba voditi ra~una i o mogu}; ; nosti nepovoljnog djelovanja sna`nih dotoka iz Gorskog kotara, koji su u danim hidrolo{; ; kim uvjetima, mogli znatno usporiti i dodatno razrijediti dotok iz Markovog ponora. Provedenim trasiranjem konstatirane su op}; ; enito manje i ujedna~enije prividne brzine toka, a posebno u odnosu na iznimno brze vodne veze prema izvorima Jurjevska @rnovnica (32, 1 cm/s), Jurjevo-Bakovac (16, 25 cm/s), Donja Klada (14, 22 cm/s) i Stinica (13, 44 cm/s), utvr|ene pri trasiranju 1975. godine. Nadalje, u ekstremnim hidrolo{; ; kim uvjetima nije potvr|ena izrazito velika razlika prividnih brzina toka izme|u Jurjevske @rnovnice i obli`nje uvale Duboka, koja je pri prethodnom trasiranju iznosila 32, 1 : 1, 73 cm/s. Sada je konstatirani odnos prividnih brzina bio svega 3, 95 : 2, 02 cm/s. Manje prividne brzine toka mogu se tuma~iti kao posljedica obilnih dotoka svje`e infiltriranih voda iz podru- ~ja samog velebitskog masiva, koje su usporile dreniranje koncentriranih dotoka iz li~kih ponora, a time i pronos trasera prema mjestima istjecanja. Rezultati provedenog trasiranja pokazuju da u kr{; ; kom vodonosniku razvijenom u dubini velebitskog masiva vladaju slo`eni hidrogeolo{; ; ki uvjeti, a dinamika podzemnih voda vrlo je osjetljiva na promjene hidrolo{; ; kih prilika. U uvjetima razvoja iznimno visokog vodnog vala te~enje podzemnih voda pokazalo se bitno druga~ijim od onog registriranog prethodnim trasiranjem. S obzirom na to da su glavni ciljevi ovog istra`ivanja bili prikupljanje dodatnih informacija za novelaciju za{; ; titnih zona Novljanske @rnovnice, treba konstatirati da ta veza nije potvr|ena, ali da je u povoljnijim hidrolo{; ; kim prilikama vrlo izgledna. Usprkos dosad najve}; ; oj koli~ini uba~enog trasera njegova koncentracija na izvorima bila je uglavnom ni`a nego u prethodnim trasiranjima, a na znatnom broju izvora i ispod granice detekcije. To je svakako posljedica njegove velike disperzije i razrje|enja. Sukladno tomu, mo`e se o~ekivati da pri opisanim hidrolo{; ; kim uvjetima dolazi i do zna~ajnog razrje|enja one~i{; ; }; ; enja, odnosno do svojevrsnog ispiranja podzemlja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
181-1811096-3165 - Osnovna hidrogeološka karta Republike Hrvatske (Željka Brkić, )

Ustanove
Hrvatski geološki institut