hrvatski

Vodoopskrbni potencijal jame Rokina bezdana

Uvod Jama Rokina bezdana nalazi se na JZ padinama masiva V. Kapele, neposredno iznad Stajni~kog i Crna~kog polja. Prvi podaci o Rokinoj bezdani datiraju iz 1960. godine, kada su se u nju do dubine od 40 m spustili ~lanovi Speleolo{;kog dru{;tva Hrvatske (SDH). Prvo spu{;tanje do podzemnog vodenog toka izveli su ~lanovi SO PDS “Velebit” 1967. godine (MALINAR, 1967). Intenzivna speleolo{;ka i speleoronila- ~ka istra`ivanja zapo~inju 1975. i prakti~ki traju do danas. U njima su najaktivniji bili ~lanovi speleolo{;kih odsjeka planinarskih dru{;tava Velebit i Sutjeska, a kasnije Dru{;tva za istra` ivanje i snimanje kr{;kih fenomena (DISKF) iz Zagreba. Dana{;nja istra`ivanja predvode ~lanovi dru{;tva DISKF “Dinaridi”, a prema njihovim podacima tlocrtna du`ina istra`enih kanala u jami je 850 m. Dubina jame od ulaza do nizvodnog sifona iznosi oko 127 m. Atraktivnost objekta u kojem dominiraju 84 m duboka ulazna vertikala i sna`an podzemni vodeni tok, a svakako i nalaz brojnih primjeraka ~ovje~je ribice (Proteus anguinus), rezultirali su objavljivanjem niza ~lanaka o jami i njenim zna~ajkama (GARA[I], 1975, 1980 ; GARA[I] & KOVA- ^EVI], 1992, i drugi). Novija speleolo{;ko-hidrogeolo{;ka istra`ivanja Ve}; du`i niz godina razmatra se mogu};nost hidroenergetskog iskori{;tenja poplavnih voda Stajni~kog, Crna~kog i Dre`ni~kog polja. U sklopu tih nastojanja Rokina bezdana istra`ivana je s ciljem prikupljanja podataka potrebnih za tuma~enje hidrogeolo{;kih odnosa izme|u Stajni~kog i Crna- ~kog polja. Tijekom tih istra`ivanja utvr|en je hipsometrijski polo`aj karakteristi~nih to~aka jame i konstatirano povremeno dizanje razine vode ispod ulazne vertikale za 14, 5m iznad prosje~ne razine (KUHTA, 2000). S druge strane informacije o postojanju stalnog i vrlo izda{;nog podzemnog toka u jami pobudile su interes za kori{;tenju tih voda. Va`nu ulogu u tome imali su navodi o minimalnom protoku objavljeni u speleolo{;koj literaturi (GARA[I] & KOVA^EVI], 1992). U radu se eksplicitno navodi da je vi{;ekratnim mjerenjima u kanalu ispod ulazne vertikale konstatiran minimalni protok od 2m3/s. Pored toga spominje se da je voda po svim ispitivanim parametrima, uklju~uju};i i bakteriolo{;ke, izvrsne kakvo};e. Vo|ena tim saznanjima prvo je INA pokrenula istra`ne radove s ciljem zahvata i izgradnje punionice izvorske vode. Nakon {;to su zbog vrlo lo{;eg programa istra`ivanja prvo utro{;ena zna~ajna financijska sredstva na izvo|enje pristupne ceste, bunara i piezometra, naknadno izvedenim jednostavnim speleolo- {;ko-hidrogeolo{;kim istra`ivanjima pokazalo se da voda u jami nije bakteriolo{;ki ispravna, te da se povremeno muti, pa se unato~ povoljnim kemijskim pokazateljima na kraju od punionice odustalo. Tijekom tih istra`ivanja nedvojbeno je dokazana podzemna vodna veza ponora na Stajni~kom polju i vodenog toka u jami (2040 m, 24 sata, 2, 36 cm/s ; KUHTA, 2002). Budu};i da konstatirano bakteriolo{;ko one~i{;};enje podzemne vode uz adekvatni tretman ne predstavljaju problem za njeno kori{;tenje u javnoj vodoopskrbi, naredna istra- `ivanja izvedena su za potrebe Hrvatskih voda. Naime, tragom spomenutih navoda o velikoj minimalnoj izda{;nosti, jama Rokina bezdana smatrana je potencijalnim izvorom za vodoopskrbu zapadnog, obalnog i oto~kog dijela Li~kosenjske `upanije. Vodoopskrbni potencijal Ve}; su prva mjerenja protoka u jami izvedena tijekom istra`ivanja u 2000. i 2002. godini pokazala da prija{;nji podaci o minimalnoj izda{;nosti nisu to~ni. Tako je 8. srpnja 2000. godine izmjeren protok od svega 293 L/s, premda u to vrijeme nisu vladale izrazito su{;ne hidrolo{;ke prilike. Nadalje, temeljem sedam mjerenja izvedenih tijekom 2002. godine zaklju~eno je da se protoci na razini 2 ili vi{;e m3/s javljaju samo u vrijeme povi{;enih i visokih voda. Kada prestane poniranje vodotoka Jaruge na ponorima uz sjeverozapadni rub Stajni~kog polja, a to se doga|a znatno prije pojave niskih voda, protok u jami je redovito ispod 0, 6 m3/s. Utvr|ivanje realne minimalne izda{;nosti i procjena vodoopskrbnog potencijala Rokine bezdane bili su glavni ciljevi istra`ivanja izvedenih u razdoblju od mjeseca svibnja do studenog 2003. godine (MUNDA & KUHTA, 2003). Kroz to razdoblje u jami je organizirano kontinuirano pra};enje razine podzemne vode u kanalu uzvodno od prvog sifona (svakih 120 minuta). Za to je kori{;ten automatski mjera~ 4. Hrvatski geolo{;ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 201 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book postavljen u postoje};u piezometarsku bu{;otinu. Pored toga na vodomjernom profilu ispod ulazne vertikale izvedena su ~etiri mjerenja protoka pomo};u hidrometrijskog krila, a pri svakom od njih prikupljani su uzorci vode za fizikalno-kemijske i mikrobiolo{;ke analize. Na osnovi izmjerenih podataka formirana je konsumpcijska krivulja temeljem koje su podaci kontinuiranog mjerenja razine transformirani u protok. Poznato je da 2003. godinu obilje`ava izrazito dugo su- {;no razdoblje. U takvim okolnostima na ve};ini kr{;kih izvora zabilje`eni su vi{;egodi{;nji minimumi. Prema podacima ki- {;omjera u Brinju izrazito su{;no razdoblje na podru~ju Rokine bezdane potrajalo je do 24. rujna kada su pale prve zna~ajnije oborine. Zadnje mjerenje protoka u jami izvedeno je 17. rujna 2003. godine. Tomprilikom on je iznosio svega 84 L/s. Budu};i je do oborina 24. rujna razina vode opala za jo{; 1 cm, prema konsumpcijskoj krivulji proizlazi da se protok smanjio na 70 L/s. Nalazi provedenih analiza vode potvrdili su prethodne spoznaje o njenoj dobroj kakvo};i s obzirom na fizikalno- kemijske parametre, ali i ~injenicu da je u svim hidrolo- {;kim prilikama mikrobiolo{;ki one~i{;};ena (ukupni i fekalni koliformi, fekalni streptokoki, pseudomonas aeruginosa). Ovdje treba naglasiti da je to ~esta pojava kod gotovo svih kr{;kih voda, a posebno u slu~aju te~enja otvorenim kanalskim sustavima kao {;to je Rokina bezdana. Zaklju~ak Provedena speleolo{;ko-hidrogeolo{;ka istra`ivanja pokazala su da se vode Rokine bezdane odlikuju vrlo dobrim fizikalno-kemijskim sastavom, a pojava prekomjernog bakteriolo{; kog one~i{;};enja nije ograni~avaju};i faktor njenog kori{;tenja za javnu vodoopskrbu. Osnovni problem su daleko manje koli~ine vode u su{;nim razdobljima od onih navedenih u literaturi, a koje su u{;le u i danas va`e};u plansku dokumentaciju. Tako se u Prostornom planu Li~ko- senjske `upanije donesenom 2002. i nadopunjenom 2007. godine, pa i u radnoj verziji jo{; neusvojenog Vodoopskrbnog plana, jama Rokina bezdana smatra potencijalnim izvorom pitke vode izda{;nosti do 2 m3/s. ^injenica je da su u jami zabilje`eni minimalni protoci od svega 70 L/s, {;to je daleko ispod o~ekivanih koli~ina. Nadalje, treba voditi ra~una i o tome da je jama poznato stani{;te čovječje ribice i endemične slatkovodne spu`vice, pa su zbog njihove zaštite eventualno raspoložive koli~ine vode i znatno manje.

krš; jama; Rokina bezdana; vodoopskrba; Lika

nije evidentirano