Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 486860

Podzemni tokovi u zaleđu krških priobalnih izvora na području Velebitskog kanala


Stroj, Andrej
Podzemni tokovi u zaleđu krških priobalnih izvora na području Velebitskog kanala 2010., doktorska disertacija, Rudarsko geološko naftni fakultet, Zagreb


Naslov
Podzemni tokovi u zaleđu krških priobalnih izvora na području Velebitskog kanala
(UNDERGROUND WATER FLOWS IN THE HINTERLAND OF THE VELEBIT CHANNEL COASTAL KARST SPRINGS)

Autori
Stroj, Andrej

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Rudarsko geološko naftni fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
7. 10

Godina
2010

Stranica
259

Mentor
Urumović, Kosta

Ključne riječi
Hidrogeologija; priobalni krški izvori; analiza vremenskih serija; recesija hidrograma; trasiranja; termalne satelitske snimke; Sjeverni Velebit
(Hydrogeology; coastal karst spring; time series analysis; hydrograph recession; tracing test; thermal satellite image; North Velebit Mountain)

Sažetak
Područje krškog masiva Sjevernog Velebita između ponornih zona rijeka Like i Gacke i priobalnih izvora Velebitskog kanala do sada nije bilo predmet detaljnih hidrogeoloških istraživanja. Trasiranjem podzemnih tokova utvrđeno je vrlo široko područje istjecanja trasera, od izvorišta Novljanska Žrnovnica na sjeveru, pa sve do izvora Kralić kod Karlobaga na jugu. Ukupna širina ovog područja iznosi oko 65 km, dok je izravna udaljenost ponornih zona od mora znatno manja, te iznosi oko 25 km. Uslijed gotovo potpunog prekrivanja područja pojave trasera upuštenih u ponore Like i Gacke, izdvajanje pojedinačnih sljevova značajnijih izvora između Novljanske Žrnovnice i Karlobaga nije moguće. Izravni podzemni slijev ovih izvora uključuje područje između ponornih zona i obale mora, dok ukupni uključuje i cjelokupne sljevove rijeka Like i Gacke. Izvorišna zona Novljanske Žrnovnice dijelom se napaja i s područja jugozapadnih dijelova Velike Kapele, od Lič polja do Vratnika i Brinja. Granice razmatranog slijeva najvećim su dijelom smještene unutar područja izgrađenih od okršenih karbonatnih stijena, te je njihov položaj u velikoj mjeri pretpostavljen. Glavne hidrogeološke funkcije pojedinih dijelova istraživanog područja određene su interpretacijom litoloških, strukturnih i geomorfoloških značajki terena. Pojava slabo propusnih (klastičnih i magmatskih) stijena na području Senjske drage tvori jedinu potpunu barijeru podzemnim tokovima unutar izravnog slijeva priobalnih izvora. Područja recentno aktivnih rasjednih zona desnog horizontalnog pomaka određena su na temelju analize geomorfoloških značajki terena. Ove zone čine pretežito transkurentni rasjedi pružanja ZSZIJI, SZ-JI i SSZ-JJI. Na priobalnoj strani zona Velebitskog rasjeda pružanja S-J prekida kontinuitet spomenutih dijagonalnih i poprečnih rasjeda. Speleološkim istraživanjima dubokih jama Sjevernog Velebita ustanovljena je duboka vadozna zona unutar središnjeg dijela karbonatnog masiva. Znatno više razine podzemne vode na području ponornih zona ukazuju na nagli pad razine u istočnom dijelu masiva. Jedan od uzroka tome može biti hidrogeološka funkcija rasjednih zona koje mogu tvoriti djelomične barijere podzemnim tokovima vode. Aktivni rasjedi uzvodno dijelom usmjeruju podzemne tokove paralelno svom pružanju (prema SSZ), a dijelom ih raštrkano propuštaju izravno prema Velebitskom kanalu. Drugi mogući uzrok je proces retrogradnog napredovanja okršavanja, koji je uzrokovan izdizanjem masiva, tj. spuštanjem erozijske baze. No ucinci aktivnih rasjednih zona i napredovanja okršavanja vjerojatno se medusobno dopunjuju. Područja krškog sustava uzvodno (ličko zaleđe) i nizvodno (masiv Velebita) od zone naglog pada razine hidraulički su razdvojena, pa ih se može promatrati kao zasebne dijelove kaskadnog sustava. Ovo omogućuje znatno različite smjerove podzemnih tokova vode unutar pojedinih dijelova sustava. Rezultati analize satelitske TIC snimke omogućuju prepoznavanje i usporedbu izdašnosti značajnijih priobalnih izvorišnih zona. Na razmatranom području priobalja prepoznate su 24 zone izviranja podzemne vode, od kojih je većina prostorno grupirana u tri glavne zone: područje Novljanske Žrnovnice, šire područje Jurjevske Žrnovnice, te područje južno od Jablanca. Uspostava opažanja razina i drugih fizikalnih značajki podzemne vode na najznačajnijim priobalnim izvorima i speleološkim objektima u području ponornih zona daje uvid u lokalne i regionalne značajke podzemnih tokova. Analizom i interpretacijom podataka dobivenih uspostavljenim opažanjem, utvrđene su značajne razlike uvjeta istjecanja i strukture vodonosnika na području pojedinih priobalnih izvora. Na području ponornih zona utvrđena je izrazita heterogenost i hidraulička nepovezanost podzemnih tokova. Recesijske značajke Novljanske Žrnovnice svrstavaju vodonosnik u zaleđu izvorišta u regionalni krški sustav Sažetak sastavljen iz više podsustava. Analizom vremenskih serija utvrđen je značajniji utjecaj oborina s područja Velebita na izvorišta Jurjevsku Žrnovicu i Bačvice, dok na Novljansku Žrnovnicu značajnije utječu oborine s područja južnog dijela Velike Kapele. Maksimalni koeficijenti korelacije promjena hidrološkog stanja izvora i speleoloških objekata znatno su viši u odnosu na korelaciju stanja izvora i pojava oborina u slijevu. Mjerenja razine vode u speleološkim objektima potvrđuje generalni smjer toka u zaleđu Velebita od juga prema sjeveru. Reakcija na uviranje Gacke u Perinku tijekom sušnog razdoblja utvrđena je na Jurjevskoj Žrnovnici uz kašnjenje od jednog dana, a na Novljanskoj Žrnovnici uz kašnjenje od četiri do pet dana. Rezultati ovog rada u velikoj mjeri povećavaju stupanj poznavanja kompleksnog vodonosnog sustava u zaleđu priobalnih izvora, ali ostavljaju prostor i za nastavak istraživanja. Dodatni uvid u značajke sustava moguće je postići detaljnijom upotrebom primijenjenih metoda, kao i primjenom do sada nekorištenih metoda istraživanja kao sto su izotopna i hidrokemijska istraživanja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
181-1811096-3165 - Osnovna hidrogeološka karta Republike Hrvatske (Željka Brkić, )

Ustanove
Hrvatski geološki institut

Autor s matičnim brojem:
Andrej Stroj, (262896)