Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 486819

Crna Gora u putopisu Aleksandera Sapiehe (1773. - 1812.) - Putovanje po slavenskim zemljama


Zlodi, Zdravka
Crna Gora u putopisu Aleksandera Sapiehe (1773. - 1812.) - Putovanje po slavenskim zemljama // Hrvatsko - crnogorski dodiri/crnogorsko - hrvatski dodiri: identitet povijesne i kulturne baštine Crnogorskog primorja : zbornik radova / Čoralić, Lovorka (ur.).
Zagreb: Hrvatski institut za povijest, Matica hrvatska, 2010. str. 403-413


Naslov
Crna Gora u putopisu Aleksandera Sapiehe (1773. - 1812.) - Putovanje po slavenskim zemljama
(Montenegro and the travelouge of Alexander Sapieha (1773 - 1812) - Travel through Slavic lands)

Autori
Zlodi, Zdravka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Hrvatsko - crnogorski dodiri/crnogorsko - hrvatski dodiri: identitet povijesne i kulturne baštine Crnogorskog primorja : zbornik radova

Urednik/ci
Čoralić, Lovorka

Izdavač
Hrvatski institut za povijest, Matica hrvatska

Grad
Zagreb

Godina
2010

Raspon stranica
403-413

ISBN
978-953-6324-77-4

Ključne riječi
Aleksander Sapieha, putopisi XIX. stoljeća, Slaveni, slavenski svijet, Crnogorci, identitet drugoga, poljsko-crnogorske veze
(Aleksander Sapieha, travelouges of the 19th century, Slavs, slavic world, Montenegrins, odentity of the other, Polish - montenegrin relations)

Sažetak
Djelo poljskog plemića i prirodoslovca Aleksandra Sapiehe “Put po slavenskim krajevima” prvi je poljski putopis XIX. stoljeća i jedan od rijetkih primjera ovoga žanra iz pera slavenskog putopisca koji svjedoči o izravnim dodirima Poljaka/Poljske s prostorom slavenskog juga. Iako je putopis u osnovi posvećen hrvatskim zemljama na slavenskom jugu i stanovništvu koje je živjelo na tom području Sapieha se tijekom putovanja dotaknuo crnogorskog prostora i naroda pa stoga njegov putopis možemo smatrati i jednim od prvih tragova poljsko-crnogorskih dodira na prijelomu XVIII./XIX. stoljeća. U ovom radu pokušati ću ukazati na to u kojoj mjeri i na koji način se Sapiehini istraživački (zanimanje za kulturu i tradiciju slavenskih naroda) potvrđuju ili ne na primjeru Crnogoraca - Montenegrina, kako ih češće u putopisu naziva. Odnosno vidjeti kako se identitet drugoga (Crnogoraca) zrcali u njegovom putopisu s obzirom na njegove predodžbe o kulturnim, jezičnim pa i rasnim značajkama slavenskog svijeta.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
019-0190613-0602 - Politički život u hrvatskom društvu od 1840-ih do 1940-ih godina (Stjepan Matković, )

Ustanove
Hrvatski institut za povijest, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Zdravka Zlodi, (253365)