hrvatski

Utjecaj roka košnje travne mase na kvalitetu travne silaže

Travna masa, kao najvažnija komponenta u hranidbi preživača je tijekom ispaše često i jedina vrsta hrane, a za zimskih mjeseci i nepogodna vremena se hrani konzervirana, u obliku sijena ili silaže. Kvaliteta silaže varira ovisno o primijenjenoj agrotehnici, tehnologiji siliranja, vremenskim prilikama, ali najznačajniji utjecaj na kvalitetu travne silaže ima fitofenološka zrelost tratine prilikom košnje. Cilj ovog rada bio je (i) opisati osnovne čimbenike koji utječu na kvalitetu travne silaže s odgađanjem roka košnje travne mase za siliranje ; (ii) ocijeniti kvalitetu travne silaže različitih rokova košnje korištenjem izvornih rezultata istraživanja Centra za travnjaštvo – Zavoda za specijalnu proizvodnju bilja Agronomskog fakulteta. Osnovni čimbenici koji utječu na kvalitetu travne silaže s odgađanjem roka košnje travne mase za siliranje su kemijski sastav, kvaliteta fermentacije, ad libitum konzumacija i probavljivost. Osnovni kemijski sastav obuhvaća sadržaj suhe tvari (ST), organske tvari (OT), neutralnih detergent vlakana (NDV), kiselih detergent vlakana (KDV), te udio sirovih proteina (SP). Odgađanjem roka košnje travne mase za proizvodnju silaže, povećava se udio ST, NDV i KDV, a opada udio SP u travnoj masi, pa shodno tome i u travnoj silaži. Travna silaža ranijih rokova košnje ima veću konzumaciju i probavljivost od travne silaže kasnijih faza fenološke zrelosti tratine prilikom košnje. Za ocjenu kvalitete travne silaže različitih rokova košnje korišteni su rezultati analiza travne silaže tri roka košnje klupčaste oštrice (Dactylis glomerata L.) kao dominantne trave u tratini (puno vlatanje ; metličanje ; puna cvatnja). Analizirano je po 16 uzoraka silaže svakog roka košnje. S odgađanjem roka košnje statistički značajno se povećavao sadržaj ST (0, 001), sadržaj OT (P<0, 001) sadržaj NDV (P<0, 05) i sadržaj KDV (0, 001), a statistički značajno je opadao sadržaj SP (P>0, 001). Travna silaža srednjeg roka košnje je imala statistički značajno veću pH vrijednost (P<0, 001) u odnosu na travnu silažu kasnog i ranog roka košnje. Ovim radom je potvrđeno da rok košnje travne mase za siliranje utječe na kemijski sastav travne silaže, na fermentaciju u silosu, na konzumaciju i na probavljivost silaže.

travna silaža; kemijski sastav; fermentacija; konzumacija; probavljivost

nije evidentirano