Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 486070

Teškoće sisanja i gutanja u djece, te teškoće gutanja u odraslih i uloga stručnjaka različitih profila (liječnika i logopeda) u dijagnostici i tretmanu


Kolundžić, Zdravko; Blaži, Draženka; Todorović, Goran
Teškoće sisanja i gutanja u djece, te teškoće gutanja u odraslih i uloga stručnjaka različitih profila (liječnika i logopeda) u dijagnostici i tretmanu // 4. kongres hrvatskih logopeda s međunarodnim sudjelovanjem "Logopedija i izazovi novog vremena" : knjiga sažetaka
Zagreb, 2010. str. 69-69 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, stručni)


Naslov
Teškoće sisanja i gutanja u djece, te teškoće gutanja u odraslih i uloga stručnjaka različitih profila (liječnika i logopeda) u dijagnostici i tretmanu
(Sucking and swallowing difficulties in children, swallowing difficulties in adults and the role of experts of variuos profile (psysicians and speech therapists) in diagnostic and treatment)

Autori
Kolundžić, Zdravko ; Blaži, Draženka ; Todorović, Goran

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
4. kongres hrvatskih logopeda s međunarodnim sudjelovanjem "Logopedija i izazovi novog vremena" : knjiga sažetaka / - Zagreb, 2010, 69-69

Skup
Kongres hrvatskih logopeda s međunarodnim sudjelovanjem "Logopedija i izazovi novog vremena" (4 ; 2010)

Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 22.-25.09.2010

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Sisanje; gutanje; logoped
(Sucking; swalloeing; speech pathologists)

Sažetak
Dojenje, koje omogućava refleks sisanja, osigurava sve potrebne hranjive sastojke i zaštitu djeteta u novorođenačkoj dobi. Proces hranjenja majčinim mlijekom zdrave, donešene novorođenčadi je uspješan i bez potrebe za stručnom pomoći, što kod dijela prijevremeno rođene djece često nije slučaj. Za uspješno oralno hranjenje neophodne su zrele funkcionalne oralne senzomotorne vještine i vještina gutanja, optimalne plućna i probavna funkcija, integriran središnji živčani sustav i dobar mišićni tonus. U slučajevima odsustva refleksa sisanja kod prijevremeno rođene djece neophodno je osigurati prehranu enteralnim putem, najčešće pomoću nazogastrične sonde. Iako je hranjenje sondom nemoguće izbjeći potrebno je primijeniti sve terapijske mogućnosti u cilju skraćivanja vremena prisustva sonde i prevencije mogućih negativnih posljedica ovakvoga načina prehrane. Logopedski programi taktilnih stimulacija peri-intraoralnih struktura i nehranidbenog sisanja su pokazali dobre učinke u usvajanju oralnoga hranjenja prijevremeno rođenih, kraćem razdoblju hranjenja sondom i kraćim boravkom u bolnici što ima višestruke povoljne učinke na rast i razvoj djece. U odraslih osoba također se, zbog različitih uzroka, mogu pojaviti teškoće gutanja koje mogu strvarati teškoće i utjecati na kvalitetu života odrslih u većoj ili manjoj mjeri. Ponekad, ako teškoće gutanja nisu pretjerano izražene, stručna pomoć se nikada i ne zatraži. Namjera ovog ispitivanja bila nam je ispitati u kojem se broju javljaju odrasle osobe liječniku obiteljske medicine zbog teškoća gutanja, te djeca u pedijatrijske ambulante zbog teškoća sisanja i gutanja. Kao teškoće gutanja smo definirali sve teškoće vezane uz akt gutanja bez obzira radi li se o lokalnim infekcijama ili kroničnim bolestima i stanjima koje otežavaju ili onemogućavaju gutanje. Prema dobivenim podacima odrasle osobe se najčešće javljaju zbog faringealnih teškoća gutanja uzrokovanih lokalnim upalama larinksa i farinska. Dvadesetak posto ovih pacijenata zahtijeva dodatnu obradu kod specijaliste za uho, grlo i nos. Od kroničnih bolesti najviše su prisutne gastroezofagealni refluks i žgaravica koji u oko 60% slučajeva zahtijevaju dodatnu obradu specijaliste gastroenterologa. Oko trećine pacijenata nije zadovoljno ishodom liječenja. Roditelji s djecom se u pedijatrijske ordinacije najčešće javljaju zbog teškoća sisanja i žvakanja. Na dodatnu specijalističku, najčešće gastroenterološku, obradu upućuje se njih 20-40%. Logopedu se zbog navedenih teškoća pacjenti gotovo uopće ne javljaju osim ako nisu upućeni od liječnika. Prema prikupljenim podacima možemo zaključiti da su logopedi rijetko uključeni u dijagnostiku i tretmane poremećaje gutanja. Zbog toga je, prema dugogodišnjoj praksi u svijetu, potrebno usmjeriti aktivnosti logopeda na ovaj aspekt poremećaja s ciljem promoviranja logopedije kao ravnopravne struke u dijagnostici i rehabilitaciji osoba s disfagijama.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Pedagogija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
013-1081870-2627 - Kognitivni i jezični razvoj u djece s neurorazvojnim rizikom (Marta Ljubešić, )

Ustanove
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Zagreb