hrvatski

Knežev dvor u Pridvorju - građevni razvoj, valorizacija i problemi obnove

Knežev dvor u Pridvorju, sjedište kneza od formiranja konavoske kneževine 1427. godine sve do pada Dubrovačke Republike 1808. godine, jedan je od najznačajnijih arhitektonskih spomenika Konavala, regije koja je tijekom nedavne srpsko-crnogorske okupacije 1991-1992. godine pretrpjela teška i sustavna uništavanja. Razaranje povijesno slojevite strukture kneževa dvora zbilo se međutim znatno ranije, u ratu Napoleona s Dubrovnikom, kada su ga 1806. godine spalili Crnogorci. Sredinom prošlog stoljeća nekadašnji je dor bio popravljen, ali nova namjena ruralnog karaktera rezultirala je tek njegovim ambijentalnim kvalitetama. Detaljnim istraživanjem građevne strukture i arhivskih izvora, došlo se međutim do novih saznanja o oblikovanju dvora prije crnogorske ratne destrukcije: sagrađen u gotičko-renesansnom periodu prema detaljnom planu iz 1427. godine, dvor je radikalno obnovljen i povećan u XVII. st., kada je zadobio obilježja osebujne fortificirane barokne rezidencije s konzolno istaknutim ugaonim stražarnicama. Originalnost i kvaliteta te dominantne barokne faze s kojom se stereotipni izgled dvora iz XIX st. teško može usporediti, poticaj su za pokušaj njezine rekonstrukcije, iako su mnogi izvorni arhitektonski elementi bespovratno uništeni spomenutim ratnim razaranjem.

knežev dvor; gotičko-renesansni plan; barokizacija; utvrđena rezidencija; ugaone stražarnice; ratna devastacija; valorizacija i rekonstrukcija

nije evidentirano