hrvatski

Održivi razvoj hrvatskih morskih luka

Promet, kao jedna od važnijih djelatnosti svakog društva, ujedno je i ključan čimbenik uspjeha jedinstvenog tržišta, s obzirom da se njime postižu dva temeljna cilja europske integracije: slobodno kretanje ljudi i slobodno kretanje roba. Morske luke čine strateški dio infrastrukture u svakoj obalnoj zemlji, naročito u današnjem svijetu u kojem se globalizacija i međunarodna trgovačka razmjena razvijaju velikom brzinom. Potreba za prijevozom sve veće količine proizvoda i roba da bi se zadovoljila potražnja sve integriranijih, ali još uvijek udaljenih tržišta, te potreba za iznalaženjem rentabilnih alternativnih rješenja za zakrčene autoceste, dovodi pomorski transport, a time i luke u samo središte interesa. Europa preko 90 % svoje trgovinske razmjene s ostatkom svijeta obavlja putem svojih luka. To isto važi i za gotovo 50 % trgovine unutar Europe. U morskim lukama se prekrca ukupno 3, 5 bilijuna tona tereta godišnje. Približno 350 000 Europljana radi u 1 000 i više morskih ili u djelatnostima neposredno vezanim za luke, što sve skupa stvara dodanu vrijednost od približno 20 bilijuna EUR-a. Radi se o vrijednosti dodanoj na dohodak stvoren u europskoj pomorskoj grupaciji koji se procjenjuju na 111 bilijuna EUR-a. Ono što morske luke očekuju od Europske unije je kreiranje dosljedne politike kojom će se zacrtati opći okvir djelovanja na: lakšoj izgradnji odgovarajućih lučkih kapaciteta, pomorskih prilaznih putova i veza sa zaleđem, što bi omogućilo da luke ispune svoju ulogu ulaznih vrata za europsku vanjsku i unutarnju trgovinu, poduzimanju mjera kojima će se poticati pružanje konkurentnih i efikasnih usluga u lukama i transportnom lancu te stimuliranju šire zajednice u preuzimanju odgovornosti za luke. Razvitak hrvatskih luka ovisit će o stupnju usklađenosti prometne i lučke politike Hrvatske s načelima, ciljevima razvoja i mjerama europske prometne i lučke politike. Prvi i osnovni koncept razvoja prometne mreže Republike Hrvatske je povezivanje prometnica koje su vezane uz Pan-europske prometne koridore. Prometno geografski položaj Hrvatske pogoduje razvoju i osnovna je poveznica za širenje i povezivanje europskog gospodarstva sa jugoistočnim dijelom Europe. Povećano zanimanje Zapadne i središnje Europe za prostor europskog jugoistoka daje Hrvatskoj povoljne izglede za razvoj prometnih usluga, ne samo u tranzitnom prometu, nego i u razvoju drugih gospodarskih oblika i aktivnosti. Razina razvoja Hrvatskih morskih luka treba biti temeljena na dugoročnim ciljevima, s naglaskom na međunarodnu dimenziju prometnog sustava sa sve obuhvatnim državnim interesima, prometnim planiranjem na razini sustava, a ne grana, zasnovano na integrativnosti i intermodalnosti.

koridor VB; koridor VC; lučka politika; komunikacije; suvremeni transport; tehnologija

nije evidentirano