hrvatski

Prilozi za povijest diplomacije i vojnokrajiškog ratovanja u 16. stoljeću

Arhivi u Beču i Grazu čuvaju brojne izvore za vojnokrajišku, odnosno za hrvatsku ranonovovjekovnu povijest. Zbog specifičnosti jezika i pisma uglavnom ih koristi manji broj stručnjaka. U nastavi iz njemačke paleografije koja se izvodi na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu već se godinama osposobljava studente za čitanje i razumijevanje izvora pisanih njemačkim jezikom i pismom, popularno zvanim 'gotica'. Akademske godine 2007/8. godine, dvojica studenata povijesti u naprednoj grupi, Mislav Gregl i Neven Kovačev, vježbali su transkripciju i prevođenje ranonovovjekovnih dokumenata na dva dosad neobjavljena pisma iz 16. stoljeća, pod mentorstvom Nataše Štefanec. Cilj je bio razvoj adekvatne terminologije, izrada kritičkog prijevoda i objavljivanje građe. Pisma su napisana 1578. godine i dio su obimne razmjene pisama između Murata III., sultana Osmanskog Carstva, i Rudolfa II., cara Svetog Rimskog Carstva Njemačke Narodnosti. U sultanovo ih je ime pisao veliki vezir Mehmet-paša Sokolović, a u carevo ime habsburški orator (poslanik) na Visokoj Porti, Joachim von Sinzendorf. Pisma su posebno vrijedan izvor za povijest diplomatskih odnosa između dva imperija u 16. stoljeću, za povijest vojnokrajiškog ratovanja te, naposlijetku, za povijest hrvatskog ranonovovjekovnog prostora. Nakon uvodnog teksta, koji sadrži potrebne kontekstualizacije, slijedi prijepis pisama s njemačkog pisma ('gotice') na latinicu te prijevod s ranonovovjekovnog njemačkog na hrvatski jezik. Uvodni tekst i građu prati obilan kritički aparat.

korespondencija; Murad III.; Rudolf II.; diplomacija; Vojna krajina; ratovanje; Osmansko Carstvo; Sveto Rimsko Carstvo; Hrvatska; rani novi vijek; 16. stoljeće

Izvorni jezik rada je hrvatski. Rad sadrži izvorne dokumente na njemačkom jeziku.