hrvatski

Šumski sjemenski rajoni (jedinice) u Hrvatskoj

Povodom obilježavanja 40 godišnjice organiziranog šumskog sjemenarstva u Hrvatskoj (30.04.1999.) u ovom je radu prikazana razdjelba šuma Hrvatske na sjemenska područja (oblasti), zone i jedinice (rajone). Razdjelbu je izradila i predložila Komisija za rajonizaciju Hrvatskih šuma, p.o. Zagreb na temelju Zakona o šumskom sjemenu i šumskom sadnom materijalu (NN 11/1990). Na osnovi domaćih i vanjskih rezultata, a uvažavajući dosadašnja iskustva do kojih je došla hrvatska šumarska znanost i praksa, šume Hrvatske podijeljene su na 5 područja, 13 zona i 57 sjemenskih jedinica (rajona). Za osnivanje kulture topola i vrba dane su preporuke za upotrebu 6 priznatih i 14 klonova u uporabi (topole), te 7 priznatih i 18 klonova u uporabi (vrbe). Za osnivanje kulture alohtonih četinjača (europski ariš, duglazija i borovac) preporučena je uporaba reprodukcijskog materijala, kako iz priznatih ili izabranih sjemenskih sastojina, tako i iz uvoza. Sjemenske su jedinice (rajoni) izrađene za 19 vrsta šumskog drveća i to: hrast lužnjak (Quercus robur L.), kitnjak (Q. petraea, Liebl.), crniku (Q. ilex L.), medunac (Q. pubescens Thuill.), bukvu (Fagus sylvatica L.), poljski jasen (Fraxinus angustifolia Wahl.), obični ili bijeli jasen (F. excelsior L.), crnu johu (Alnus glutinosa Garth. (Z), bijelu vrbu (Salix alba L.), crnu topolu (Populus nigra L.) i njezine hibride, običnu jelu (Abies alba Mill.), običnu smreku (Picea abies L. (Karsten)), obični bor (Pinus sylvestris L.), crni bor (Pinus nigra Arnold), alepski bor (P. halepensis Mill.), brucijski bor (P. Brutia Ten); Alohtone vrste: američki borovac (P. strobus L.), zelenu duglaziju (Pseudotsuga menziesii Mirb. (Franco), europski ariš (Larix decidua L.) i primorski bor (P. pinaster Ait.).

podjela hrvatskih šuma; sjemenske zone i rajoni; 40 godina šumskog sjemenarstva

nije evidentirano