hrvatski

Utjecaj ratnih stresora i poslijeratne socijalne prilagodbe na duševno zdravlje prognanika i izbjeglica u Hrvatskoj

Istraživanja prevalencije duševnih poremećaja u populaciji prognanika i izbjeglica su pokazala velike razlike u stopama PTSP-a, depresije i drugih duševnih poremećaja. Razlog tomu su primjena različitih metoda uzorkovanja, različitih dijagnostičkih instrumenata, nepoštivanje kulturalnih razlika u pojedinim populacijama ispitanika, nedosljedna primjena dijagnostičkih kriterija. Nadalje, postalo je jasno kako istraživanja usredotočena isključivo na traumatske događaje vezane za ratna zbivanja ne mogu u potpunosti objasniti razlike u prevalenciji duševnih poremećaja. Za razliku od žrtava pojedinačnih stresnih traumatskih događaja, prognanici i izbjeglice su izloženi ratnim stresorima, ali i dugotrajnim kontekstualnim postmigracijskim stresorima koji ne zadovoljavaju kriterij A1 za PTSP, ali u značajnoj mjeri djeluju kao moderatori duševnog zdravlja populacije koja im je izložena. Našim istraživanjem smo obuhvatili utjecaj ratnih stresora, ali i stupnja poslijeratne socijalne prilagodbe na duševno zdravlje prognanika i izbjeglica. Također smo istražili koji su stresori u najvećoj mjeri utjecali na poslijeratno obiteljsko, socijalno(u užem smislu), radno i prihodovno funkcioniranje. Svjetska zdravstvena organizacija definira zdravlje kao stanje potpunog tjelesnog (fizičkog), duševnog (psihičkog) i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti. To svakako predstavlja dobar temelj za multidisciplinarni biopsihosocijalni pristup u dijagnostici i liječenju prognanika i izbjeglica.

war trauma; PTSP; izbjeglice; prognanici; poslijeratna prilagodba

nije evidentirano