hrvatski

Župna crkva Presvetog Trojstva u Donjoj Stubici

Župna crkva Presvetog Trojstva u Donjoj Stubici, impozantna trobrodna kamena građevina s poligonalnim svetištem i pročelnim zvonikom, sačuvala je u svojoj građevnoj strukturu svjedočanstva o složenom slijedu gradnje od XV. do XIX. stoljeća. Značaj Donje Stubice i njezina kaštela u prošlosti, kao i činjenica da su patroni crkve bili ugledni plemići velikoga susedgradsko-stubičkog vlastelinstva, utjecali su na njezinu visoku arhitektonsku kvalitetu, kao i na određene osobitosti u okviru sakralnoga graditeljstva kontinentalne Hrvatske. U dosadašnjoj stručnoj literaturi taj spomenik nije bio cjelovito obrađen. Detaljnim istraživanjem postojeće građevne strulture i arhivskih izvora otkriveno je niz zahvata na crkvi unutar njezinih dominantnih stilskih faza - gotike i baroka - a izdvojila se i jedna dosada nedovoljno poznata faza, a to je renesansa. Ovom prilikom iznašamo osnovni slijed gradnje crkve, u kojem je ona od gotičke jednobodne građevine, s reprezentativnim nadsvođenim svetištem, transformirana u renesansno dvobrodno zdanje sa zvonikom-kulom, feudalnom emporom i grobnicom, da bi u baroku zadobila svoj današnji trobrodni oblik, nadopunjen u XIX. st. novim prigradnjama. Različita valorizacija pojedinih stilskih faza, i njihova rekonstrukcija, temelj su za njezinu bolju obnovu i prezentaciju.

crkva; složeni slijed gradnje; gotičko svetište; renesansni zvonik-kula; renesansna feudalna kripta; feudalna empora; barokizacija

nije evidentirano