hrvatski

Učinak hidroloških svojstava Kopačkog rita na strukturu bakterioplanktona

Početak plavljenja (protočni puls) Kopačkog rita iznosi +85 cm na vodomjernoj postaji Apatin za Hulovski kanal te +167 cm za Sakadaško jezero. Izljevanje iz korita (poplavni puls) za Sakadaško jezero započinje pri +350 cm na istom vodomjeru. Uzevši u obzir ovu činjenicu može se reći da južni dio Parka prirode ima u hidrološkom smislu dva djela, a što može imati implikacije na razvoj biota u tim područjima. Provođenjem četverogodišnjeg istraživanja utvrđena je ovisnost brojnosti bakterija (ukupnog broja i broja kolonija) o fazama hidrološkog ciklusa te njihova prostorna varijabilnost između različitih vodenih staništa Kopačkog rita. Razvoj kopiotrofnih bakterija (r-stratezi) ovisi o smještaju postaje u poplavnom području. Njihov je udio veći na izoliranijim postajama (manji konektivitet). Takvi rezultati opisuju pojavu uvjeta koji omogućuju sukcesiju specifičnu za postaju unutar rita. Tijekom česte izmjene poplavne faze i faze izolacije (veći konektivitet) prevladavaju oligotrofne bakterije (K-stratezi). Ukupan broj bakterija, biomasa bakterija, broj heterotrofnih nanoflagelata i broj nanofitoplanktona te koncentracija amonij-iona pokazuje obrnuto proporcionalan odnos sa gradijentom konektiviteta i tendencijom vodostaja. Nasuprotno, broj detritusnih čestica te koncentracija nitrata imaju proporcionalan odnos s istima. Prostorna varijabilnost odražava gradijent konektiviteta sa značajnijim razvojem mikroorganizama na izoliranijim postajama te tijekom niskog vodostaja nakon poplava.

bakterioplankton; r- i K-stratezi; prostorna i vremenska varijabilnost; konektivitet; poplavni impuls; protočni impuls; limno- i potamofaza

nije evidentirano