Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Luke i pristaništa na riječnim plovnim putovima u Hrvatskoj (CROSBI ID 361082)

Ocjenski rad | sveučilišni preddiplomski završni rad

Kutle, Marko Luke i pristaništa na riječnim plovnim putovima u Hrvatskoj / Jolić, Natalija (mentor); Zagreb, Fakultet prometnih znanosti, . 2010

Podaci o odgovornosti

Kutle, Marko

Jolić, Natalija

hrvatski

Luke i pristaništa na riječnim plovnim putovima u Hrvatskoj

Europa na sve moguće načine pokušava pronaći najbolji način za daljnji razvoj svoje prometne mreže, ali također i za očuvanje okoliša, prijevoz unutarnjim plovnim putovima nametnuo se kao idealno rješenje kojim bi se otklonile glavne prepreke za održiv društveno- ekonomski razvoj: prometna zakrčenost, utjecaj na okoliš i ekonomski troškovi. U Bijeloj knjizi Europske Unije „Prometna politika za 2010.: Vrijeme za odluke“ predložene su važne mjere kojima bi se pokušalo odgovoriti na ove izazove, uključujući mjere za razvoj riječnog i intermodalnog prometa. Promet unutarnjim plovnim putovima prepoznat je kao ključna vrsta prijevoza u europskom intermodalnom prometnom sustavu. Naravno, pretpostavlja se da budući razvoj unutarnje plovidbe zahtijeva uvođenje modernih tehnologija i rješenja, kao i bolju organiziranost tijela nadležnih za upravljanje istom. Unutarnji plovni putovi dio su krupnih infrastrukturnih objekata i sežu u sva područja ljudske djelatnosti, te usklađenje svih interesa i potreba niti je jednostavan niti lako ostvariv zahtjev. Upravo se stoga nameće potreba za uređenjem sustava obilježavanja unutarnjih plovnih putova Republike Hrvatske, te za novim i obnovom dotrajalih i zastarjelih uređaja u lukama, a prema načelima međunarodnih normi (Dunavska i Rajnska komisija). Mrežu unutarnjih plovnih putova Hrvatske čini hidrografska mreža četiriju rijeka uređen ih za plovidbu, koje su dio europske plovne mreže. U sadašnjem stanju hrvatska plovna mreža je odsječena od europskih plovnih putova, te je do uspostave plovidbe potrebno izvršiti opsežne pripreme za njezino sigurno odvijanje. Unutarnje plovne putove čine rijeke Dunav, Sava, Drava i Kupa na kojima vladaju različiti prirodni režimi: hidrološki, hidrometeorološki, psamološki, morfološki, koji zbog neuređenosti tih plovnih putova imaju velik utjecaj na njihovu kvalitetu, plovnost i njihovo korištenje. Svaki od tih plovnih putova ima svoju luku koja po svojim kapacitetima i vrsti mehanizacije odgovara uvjetima rijeke na kojoj se nalazi ; tako na Dunavu postoji luka Vukovar, na Dravi se nalazi luka Tranzit (Osijek), luka Slavonski Brod nalazi se na rijeci Savi, a na rijeci Kupi smjestila se nekoć najvažnija hrvatska luka i danas zadnja točka plovnosti na našim vodama, Sisak.

plovni putovi Europe; RIS; luke RH

nije evidentirano

engleski

Ports and harbors on inland waterways in Croatia

nije evidentirano

waterways of Europe; RIS; Ports of Croatia

nije evidentirano

Podaci o izdanju

47

21.09.2010.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Fakultet prometnih znanosti

Zagreb

Povezanost rada

Tehnologija prometa i transport