hrvatski

Analiza konkurentnosti luke Rijeka u europskoj prometnoj mreži

Luka Rijeka je najveća luka na Jadranu i najvažnija luka Republike Hrvatske, a riječki prometni pravac najvitalniji je kopneno - pomorsko prometni pravac države. Luka Rijeka prema namjeni kojoj služi je luka otvorena za međunarodni javni promet, a prema veličini i značaju je luka od osobitog (međunarodnog) gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku. Dobrim prometnim položajem riječke luke, blizinom europskog tržišta i zemalja s velikom prekomorskom razmjenom kao što su Mađarska, Slovačka, Češka, Austrija, ali i šire, moguća je afirmacija luke Rijeka kao glavne tranzitne luke srednjoeuropskih zemalja na prometnom pravcu prema Mediteranu, Crnom moru, Bliskom i Dalekom Istoku i Africi uz dobru prometnu povezanost kopnom i morem. Lučko područje luke Rijeka obuhvaća 5 bazena i to: bazen Rijeka, bazen Bakar, bazen Raša, bazen Sušak, bazen Omišalj i skladišni kompleks Škrljevo i sastoji se od više terminala podijeljenih za prihvat pojedinih vrsta tereta. Ukupna površina luke Rijeka iznosi 1.808.333 m2, koja uključuje 362.000 m2 natkrivenog skladišnog prostora. Operativna obala duga je 7926 m sa 41 vezom koji sa dubinama od 5, 5 do 28 metara mogu prihvatiti i najveće brodove. Danas je stanje u riječkoj luci bitno drukčije nego prije Domovinskog rata kada je funkcionirala kao najveća luka bivše SFRJ. Došlo je do smanjenja prometa, ali i do promjene osnovnih prometnih tokova. Sa 20 milijuna tona tereta osamdesetih godina 20 st. dolazi do drastičnog pada 1991. god. izbijanjem rata, 1995. god. dolazi do laganog oporavka, no do 2009 god. promet cijelog riječkog lučkog kompleksa nije prešao 14 milijuna tona. Razvojnim planovima države riječka luka pokušava se vratiti na položaj od prije rata, odnosno od prije 1991. god. kad je ona bila najveća luka sjevernog Jadrana.

luka Rijeka; razvoj; stanje; prognoza

nije evidentirano