hrvatski

Objektivna analiza temperaturnog polja s prikazom u geografskom informacijskom sustavu.

Rad se bavi problematikom pouzdane procjene vrijednosti klimatoloških polja u pravilnoj mreži točaka u kojima se ne raspolaže direktnim mjerenjima vrijednosti promatranog klimatskog elementa. Za analizu je odabrana temperatura zraka zbog značaja, kako za klimatologe, tako i za istraživače iz drugih struka i gospodarstvenike. Za interpolaciju je primijenjena metoda regresijskog kriginga koja pomoću višestruke regresije definira vezu višegodišnjih srednjaka temperature s klimatskim faktorima (nadmorskom visinom, udaljenošću od mora, geografskom širinom i dužinom). Prilikom interpolacije temperature na kraćoj vremenskoj ljestvici, klimatski faktori više nemaju dominantnu ulogu, već se javlja potreba uvođenja dinamičkih prediktora, koji se mijenjaju u vremenu u skladu s promjenom vremenskih situacija. U tu svrhu odabrane su satelitske slike temperature zemljine površine zbog visoke koreliranosti s temperaturama zraka izmjerenim na postajama. Dostupnost MODIS satelitskih snimaka kao i veliki broj različitih produkata, od kojih su brojni raspoloživi kao srednjaci za dulja vremenska razdoblja, predstavlja dodatnu pogodnost za njhovo korištenje i u klimatološke svrhe. Preliminarna procjena dobivena višestrukom regresijom objašnjava varijabilnost velike skale. U drugom koraku se reziduali, tj. razlike mjerenja i preliminarne procjene na postajama, interpoliraju metodom kriginga i daju procjenu varijabilnosti na maloj skali. Time se iz preliminarne dobiva konačna procjena polja klimatske varijable u svim točkama pravilne mreže. Konačan rezultat su digitalne temperaturne karte i karte pogrešaka visoke rezolucije kao i statističke mjere ocjene uspješnosti procjene. Karte srednje siječanjske, srpanjske i godišnje temperatura zraka za razdoblje 1961-1990. za područje Hrvatske izrađene su u prostornoj rezoluciji od 1 km što je u skladu s gustoćom mreže meteoroloških postaja kao i s rezolucijom korištenog digitalnog modela terena. Ukupno je u analizu uključeno 152 glavne i klimatološke postaje s područja Hrvatske kao i 85 postaja susjednih zemalja. Nepotpuni nizovi podataka kao i podaci o koordinatama postaja su nadopunjeni. Ove karte dio su Klimatskog atlasa Hrvatske. Pri interpolaciji srednjih siječanjskih i srpanjskih temperatura za 2006. godinu raspolagalo se podacima sa 131 odnosno 134 postaje, a rezolucija karata je u skladu s rezolucijom polja MODIS-ovih snimaka (5600 m). Ove karte pogodne su za analizu temperaturnih prilika pojedinog mjeseca. Regresijski kriging pokazao se kao uspješna metoda za kartiranje polja temperature na različitim vremenskim ljestvicama uz izbor odgovarajućih prediktora u regresijskom modelu. Metoda je primjenjiva i na druge klimatske varijable, ali ovisno o statističkim svojstvima klimatološkog polja i gustoći i kvaliteti motrenja može dati karte manje ili veće pouzdanosti procjene. Karte su usporedive s kartama drugih sličnih nacionalnih, regionalnih i globalnih projekata. U odnosu na izradu konvencionalnih klimatoloških karata, predstavljena metoda kartiranja ima niz prednosti. Temeljena je na jasnim pretpostavkama, objektivna je u velikoj mjeri, rezultira meteorološkim poljima veće točnosti, daje procjenu pogreške interpolacije i sve to u digitalnom obliku.

klima; temperatura zraka; kartiranje; višestruka regresija; kriging; GIS

nije evidentirano