hrvatski

POPULACIJSKA STRUKTURA GLJIVE MJEŠINARKE Cryphonectria parasitica U HRVATSKOJ I SLOVENIJI

Gljiva mješinarka Cryphonectria parasitica (Murrill) Barr. agresivan je pathogen koji parazitira na pitomom kestenu Castane sativa Mill. i uzrokuje velike ekonomske štete. Kako bi se dobio bolji uvid u populacijsku strukturu četiriju Hrvatskih i pet Slovenskih populacija gljive, provedena je genotipizacija 180 uzoraka analizom 11 SCAR lokusa (sequence characterized amplified regions). Uzvodne početnice su bile obilježene fluorescencijskim probama i umnoženi dijelovi DNA, dobiveni lančanom reakcijom polimerazom (PCR), detektirani DNA Analyzer servisom (Macrogen, Seoul, Koreja). Od 11 istraženih lokusa, pet do osam je bilo polimorfno u raznim populacijama, dok su u populaciji iz Požege pronađena dva nova alela, vjerojatno nastala spontanom mutacijom. U devet testiranih populacija pronađeno je ukupno 66 različitih SCAR haplotipova patogene gljive, što se odrazilo i na Shannonov index raznolikosti koji se kretao od 1, 54 u populaciji Ostrovica do 2, 97 u populaciji Hrvatske Kostajnice. Ujednačenost (evenness) je također bila vrlo visoka, od 0, 79 do 0, 98. Dvanaest od 28 parova lokusa je nađeno u neravnoteži vezanosti gena (linkage disequilibrium) s time da je i indeks višelokusne neravnoteže vezanosti gena (index of multilocus disequilibrium = rd) također ukazivao na uglavnom spolno razmnožavanje i mnoge rekombinacije između jedinki u istraženim populacijama ; rd procjena se kretala između 0, 024 i 0, 241. Nije nađena jasna korelacija između genetičke udaljenosti istraživanih populacija i zemljopisne udaljenosti mjesta na kojima su sakupljene. Zbog toga smatramo da je od početnog unosa ove patogene gljive na područja Hrvatske i Slovenije došlo do mnogo miješanja među populacijama kao i rekombinacija među jedinkama. To je posljedica spolnog raznožavanja, što se odrazilo na uglavnom veliki broj pronađenih SCAR haplotipova kao i na nedostatak korelcije tipova vegetativne kompatibilnosti (vc) i SCAR haplotipova. Bayezijansko grupiranje je ukazalo na postojanje triju skupina koje su indicirale dva izvora odakle je C. parasitica unešena u Hrvatsku i Sloveniju. Jedna grupa je dominantna u Sloveniji, jedna u Hrvatskoj, a jedna u populacijama uz Hrvatsko-Slovensku granicu. Rezultati ukazuju da je početni izvor zaraze porijekom iz zapadne Europe (Italija) dok je drugi izvor naknadno unio dodanu raznolikost u naše populacije širenjem iz jugoistočne Europe.

populacijska genetika; rak kore kestena

nije evidentirano