hrvatski

Upravljanje informacijskim kapacitetom širokopojasne telekomunikacijske mreže postupcima digitalne obrade signala

Rješenje problema upravljanja telekomunikacijskom mrežom izravno je povezano s prometnim modelima. Na početku rada dan je pregled modela koji se koriste u analizi video, audio, govornog i podatkovnog prometa. Slabosti tih modela nisu dolazile do izražaja u paketskim mrežama nižih prijenosnih brzina. Međutim, u brzim mrežama kao što je ATM mreža, koja predstavlja transportnu podlogu širokopojasne mreže B-ISDN, dosadašnji modeli iskazuju preveliku složenost i, sukladno tome, slabu iskoristivost u mrežnom upravljanju u stvarnom vremenu. Za razliku od analize sustava posluživanja u domeni vremena, frekvencijska analiza predstavlja osnovu za jednostavnije rješavanje problema mrežnog upravljanja. Kao model za opis različitih vrsta prometa u brzim mrežama uzet je MMPP, na temelju kojeg je teoretski izvršena analiza utjecaja spektra snage ulaznog procesa na performancije sustava posluživanja. Niskofrekvencijska komponenta ulaznog prometnog toka ima dominantan utjecaj na ponašanje sustava posluživanja. Na osnovi modela gubitaka ćelija opisan je i način upravljanja pragovima zagušenja međuspremnika. Nadalje, dan je prikaz prometnog modela koji od dolaznog slijeda ćelija formira diskretni signal čija amplituda odražava broj primljenih ćelija unutar nekog intervala. Kod prijenosa videa, koji je tipičan predstavnik VBR prometa, duljina spomenutog intervala jednaka je trajanju isječka (ili okvira) definiranom načinom kodiranja video signala. Takav diskretan signal moguće je jednostavno obrađivati metodama digitalne obrade signala, i na temelju obrađenog signala moguće je realizirati funkcije mrežnog upravljanja. Jedna od osnovnih funkcija mrežnog upravljanja u brzim mrežama je dodjeljivanje kapaciteta linka pojedinim uslugama. Statička shema dodjeljivanja kapaciteta linka zadovoljava samo u slučaju CBR tipa prometa, ali za promet promjenjive prijenosne brzine, kao što su video i multimedija, takva shema ne zadovoljava. Stoga je puno učinkovitije koristiti dinamički način dodjeljivanja potrebnog kapaciteta linka, koji se temelji na trenutnoj vrijednosti filtriranog ulaznog prometnog signala. U ovom radu je izložena teoretska pozadina i dani su rezultati simulacije koji opravdavaju primjenu takve metode dodjeljivanja kapaciteta linka u stvarnom vremenu u brzim mrežama. Izloženi modeli mogu poslužiti kao predložak za rješavanje preostalih upravljačkih funkcija koje zahtijevaju jednostavnija i učinkovitija rješenja.

širopojasna mreža; digitalna obrada signala; dinamičko dodjeljivanje kapaciteta link

nije evidentirano