engleski

Stress coping in carers for people with Alzheimer's disease

Cilj rada bio je dobiti uvid u strategije suočavanja kojima se koriste njegovatelji člana obitelji osobe oboljele od Alzheimerove bolesti obzirom na spol njegovatelja i duljinu skrbi o oboljelom. Metode: Broj sudionika istraživanja bio je 38, a raspon dobi kretao se od 26 do 88 godina (M=61, 1 ; SD=14, 2). Prema bračnom statusu, 65, 8% ispitanika je u braku, 2, 6% je razvedeno, 2, 6% su udovci/ice, 7, 9% živi s partnerom/icom, te 21, 1% ispitanika su samci. Obzirom na radni status, 42, 1% ispitanika su umirovljenici, 42, 1% je zaposleno, 15, 8% nije u radnom statusu. Prosječna duljina njegovateljske skrbi je 4, 5 godina, a dob oboljelih kreće se od 55 do 99 godina Za prikaz rezultata korištene su mjere deskriptivne statistike, dok su razlike testirane Hi kvadrat testom. Podaci su prikupljeni tijekom 2008. godine na području Hrvatske anketiranjem njegovatelja u Udruzi za osobe oboljele od Alzheimerove bolesti i poštanskim putem u suradnji s liječnikom specijalistom. U istraživanju je korišten Upitnik strategija suočavanja obitelji u krizi (F-COPES) koji sadrži 30 čestica kojima se ispituju strategije suočavanja i rješavanja problema korištenih od strane člana/ova obitelji. Rezultati: Nema statistički značajnih razlika u odgovorima muških i ženskih njegovatelja, međutim zamjetan je trend da žene u nešto većoj mjeri nego muškarci kao strategije suočavanja koriste socijalnu podršku i duhovnu potporu. Nije utvrđeno postojanje statistički značajnih razlika u strategijama suočavanja obzirom na duljinu skrbi, iako je zamjetno da se s povećanjem godina skrbi povećava korištenje strategije traženja duhovne potpore, a smanjuje pasivno/izbjegavajuća procjena situacije. Utvrđeno je da njegovatelji s povećanjem duljine skrbi sve više koriste adaptivne, problemu usmjerene strategije suočavanja nastojeći pronaći rješenje koje će im omogućiti prevladavanje postojeće krize. Zaključak: Najčešće korištena strategija suočavanja njegovatelja u procesu skrbi za osobu oboljelu od Alzheimerove bolesti je redefiniranje situacije u cilju praktičnijeg načina prihvaćanja situacije dok je najmanje korištena strategija mobilizacija obitelji. Dobiveni rezultati ukazuju na potrebu aktiviranja resursa obitelji, zajednice te društva u cilju unapređenja kvalitete skrbi i života oboljelog i njegove obitelji.

stress coping; alzheimer disease; carers and family

nije evidentirano