hrvatski

Izvješće o provedenim zaštitnim arheološkim istraživanjima na lokalitetu Lobor, Majka Božja Gorska

Zaštitna arheološka istraživanja na lokalitetu Lobor, Majka Božja Gorska provode se u kontinuitetu od 2002. godine. Arheološkim istraživanjima oko postojeće gotičke barokizirane crkve, otkriveni su ostaci romaničke crkve (12./13. st), predromaničke crkve (9./10. st.), te spominjanje starokršćanske crkve s posebnom zgradom krstionice (5./6. st.). Pojedini dijelovi tih starijih zgrada inkorporirani su u postojeću crkvu. U istraživanjima 2003. godine otkrivena je zgrada koja je tlocrtno sličila na jednobrodnu crkvu s užom pravokutnom apsidom. Ona se nalazila južno od postojeće crkve, unutar baroknog cinktora. Ta zgrada razlikovala se od svih drugih po tome što nije imala temelje od kamena i morta već su se na njihovom mjestu nalazili kanali iskopani u živoj stijeni. Zidane zgrade, kao što su postojeća gotička barokizirana crkva, romanička, predromanička i starokršćanska crkva, imale su temelje podignute na stijeni. Kod podizanja zgrada nije bilo potrebno temelje ukopavali u živu stijenu. Obično su svi graditelji nastojali doći do žive stijene i na njoj temeljili zidove. Sve je upućivalo na to da je riječ o zgradi koja nije zidana, već izgrađena od drugog materijala – drva, odnosno da je riječ o drvenoj crkvi. Drvene stupove potrebno je usaditi u stijenu, pogotovo ako je plitak sloj zemlje. Što je bio slučaj na ovome mjestu. Ranosrednjovjekovnih grobova, koji su se inače nalazili svud uokolo postojeće, zapravo predromaničke i starokršćanske crkve, tu nije bilo. Sve je upućivalo na to da je riječ o crkvenoj zgradi koja je ili starija ili istovremena s ranosrednjovjekovnim grobovima. Između predromaničke i drvene crkve nađen je vapneni estrih koji ih je povezivao. Vjerojatno su one barem u jednom vrijeme stajale istovremeno. 2003. godine otkopan je veći dio sjeverne polovice crkve te veći dio pravokutne apside. U nastavku istraživanja 2004 godine istražena je preostala sjeverna i dio pročelne strane. 2008. godine pokušalo se u baroknoj grobnici, koja je sagrađena iznad jugozapadnog dijela crkve, dobiti izgled toga dijela. Nažalost bezuspješno zbog pune veće dubine barokne grobnice. 2009. godine istražen je preostali južni dio građevine. Time je dobiven kompletan tlocrt i nesumnjivo je dokazano da je riječ o drvenoj zgradi, odnosno o drvenoj crkvi. Rad na obradi arheološke građe i dokumentacije još nije završen, stoga se u ovome radu ne mogu donijeti konačni zaključci. Veliki broj kasnosrednjovjekovnih i novovjekovnih grobova oštetio je ostatke crkve. Neki grobovi bili su ukopani duboku i ispod njene hodne površine. Otprilike nekako po sredini drvene crkve, ali na nešto višoj koti, bio je izgrađen kasnosrednjovjekovni grobljanski zid.

drvena crkva; franci; karolinzi; pokrštavanje; Slaveni

nije evidentirano