Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 48277

Epidemiologija Helicobacter pylori infekcije


Strnad, Marija; Presečki, Vladimir; Babuš, Vladimir; Turek, Stjepan; Dominis, Mara; Kalenić, Smilja; Hebrang, Andrija; Katičić, Miroslava
Epidemiologija Helicobacter pylori infekcije // Liječnički vjesnik, 124 (2002), suppl 1; 5-9 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, stručni)


Naslov
Epidemiologija Helicobacter pylori infekcije
(Epidemiology of Helicobacter pylori infection)

Autori
Strnad, Marija ; Presečki, Vladimir ; Babuš, Vladimir ; Turek, Stjepan ; Dominis, Mara ; Kalenić, Smilja ; Hebrang, Andrija ; Katičić, Miroslava

Izvornik
Liječnički vjesnik (0024-3477) 124 (2002), Suppl 1; 5-9

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
Helicobacter pylori; Epidemiologija; Seroprevalencija
(Helicobacter pylori; Epidemiology. Seroprevalence)

Sažetak
Sažetak. Procijenjuje se da je s Helicobacter pylori inficirano oko 50% odraslih u razvijenim i 80-90% u zemljama u razvoju. U Hrvatskoj je to 68%, ali više u sjevernim, kontinentalnim područjima s visokom stopom raka želuca nego u priobalnom području. Rizični čimbenici za infekciju su niski socioekonomski status i loši životni uvjeti u djetinjstvu (jer se ona u toj dobi tipično i stiče) te izloženost želučanom sadržaju inficirane osobe. Većina inficiranih nema simptoma, a 10% do 20% kasnije oboli i to najčešće od peptičkog ulkusa, asimptomatskog kroničnog gastritisa i kronične dispepsije. Manje od 5/10 000 oboli od adenokarcinoma, MALT limfoma ili primarnog non-Hodgkin limfoma želuca. Intenzivno se istražuje i povezanost Helicobacter pylori infekcije s drugim bolestima. Put prijenosa infekcije ostaje još uvijek nejasan, a moguć je vjerojatno svaki mehanizam koji dozvoljava bakterijama da uđu u želudac neinficiranog. Na smanjenje broja infekcija, a i reinfekcija, može utjecati osim poboljšanja socioekonomskog statusa, eradikacija ili vakcinacija. Summary. About 50% of adults in the developed and 80-90% in the developing countries are estimated to be infected by Helicobacter pylori. Being 68% nationally, this rate is higher in the northern continental parts of Croatia, which also have higher gastric cancer rates. Low socio-economic status, poor living conditions in childhood (the age when Helicobacter pylori is typically acquired), and exposure to the stomach content of an infected person is risk factors for Helicobacter pylori. Most of the infected are symptomless, with 10 to 20% subsequently developing the disease, and this mainly from peptic ulcer, asymptomatic chronic gastritis and chronic dyspepsia. Less than 5/10 000 become affected with adenocarcinoma, MALT lymphoma or primary non-Hodgkin’s gastric lymphoma. Helicobacter pylori is under intensive study for possible association with other diseases. As transmission route of the infection is still unclear, any mechanism allowing the bacteria entry into a non-infected individual’s stomach is probably a possibility. In addition to improved socio-economic status, eradication or vaccination may be contributors to the reduction in the number of the infected.

Izvorni jezik
Hrvatski

Časopis indeksira:


  • Scopus
  • MEDLINE


Uključenost u ostale bibliografske baze podataka:


  • Excerpta Medica
  • Index Medicus